Govor iz mržnje je češći od zločina počinjenog iz mržnje, a što podstiče i neregulirana sfera internet komunikacije.
Poticanje na nasilje i mržnju veoma je prisutno u bosanskohercegovačkoj javnosti, a neke ga ličnosti koriste za postizanje političkih ciljeva, kazala je Vladana Vasić, pravnica Sarajevskog otvorenog centra, koji je član Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.
Govor iz mržnje najčešće je usmjeren prema osobama druge nacionalnosti, vjerske pripadnosti, nacionalnim manjinama, LGBT osobama i ženama.
Da bi se situacija promijenila, predstavnici nevladinih organizacija smatraju da se trebaju pooštriti odredbe entitetskih kao i krivičnog zakona Brčko distrikta.
Sadašnje odredbe zakona u Federaciji BiH govor mržnje zabranjuju na vjerskoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi. Vasić ističe da se radi o zabranama na vrlo malom broju osnova. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu zločin iz mržnje je definiran kao svako krivično djelo motivirano predrasudom.
Govor iz mržnje je češći od zločina počinjenog iz mržnje, a što podstiče i neregulirana sfera internet komunikacije.
U Koaliciji za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje tvrde da dokumentiraju govor mržnje koji se pojavljuje na internetu. Žrtve im se obraćaju najčešće online, mailom i vrlo rijetko se odlučuju da idu na prijavljivanje istražnim organima jer se boje posljedica. Pojašnjavaju u Koaliciji da se radi o ljudima koji su u teškom ekonomskom ili socijalnom položaju, koji smatraju da većina ima negativno mišljenje prema njima.
U analizi Vijeća za štampu BiH navodi se da je govor mržnje u medijima evoluirao. U devedesetim godinama najizraženiji oblici govora mržnje su bili nacionalna i vjerska netrpeljivost. Danas se govor mržnje najčešće manifestira kroz negiranje zločina, afirmaciju totalitarnih doktrina, drukčiju političku i seksualnu orijentaciju.
Nekadašnji promotori jezika mržnje – političari, vjerske vođe i novinari, postali su oprezniji. Međutim, njihove uloge su prihvatili korisnici interneta, koji su sakriveni iza lažnih identiteta.
U svojoj anonimnosti osjećaju sigurnost i spokoj u širenju netrpeljivosti i mržnje prema drugom i drugačijem, ispoljavaju nacionalizma, ideološke isključivosti, ksenofobije i homofobije.
Govor mržnje i zločin iz mržnje ne obrađuje se posebno ni na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Ta oblast se uglavnom razmatra na treninzima i seminarima nevladinih organizacija.
