Sve veći broj nevladinih organizacija, neformalnih grupa ili pak pojedinaca pokrenuo je niz inicijativa sa ciljem suzbijanja govora mržnje i diskriminacija koji su sve više prisutni u BiH.
Prema nevladinim, ali i međunarodnim organizacijama govor mržnje u BiH je zastupljen u medijima, školama ali i u javnosti. Zbog uporedbe sa slobodom izražavanja kao jednim od osnovnih ljudskih prava, govor mržnje postaje općeprihvaćen oblik izražavanja i djelovanja.
U zadnjih nekoliko godina u našoj zemlji pokrenute su mnogobrojne inicijative od strane nevladinih organizacija, neformalnih grupa ili individualaca – aktivista, a koje se tiču prevencije govora mržnje i diskriminacije općenito.
Inicijativa Supergrađani/Supergrađanke pokrenuta je 2013. godine od strane OSCE Misije u BiH, a okuplja 19 koalicija koje se bore protiv govora mržnje, predrasuda, netolerancije, diskriminacije i svih drugih oblika ovakvog ponašanja. Njihova web stranica pruža mogućnost prijave primjećenih slučajeve govora mržnje, uvredljivih grafita, fizičkog nasilja ili oštećenja imovine.
Koalicija “Zanemari razlike“ formirana je u junu 2013. godine na inicijativu Vijeća mladih općine Novo Sarajevo, sa ciljem suzbijanja govora mržnje i stvaranja društva bez predrasuda. U svom radu fokusirani su na preventivne mjere, ali reagiraju i na negativne pojave u zajednici tako što svaki grafit sa mržnjom ili incident počinjen iz mržnje javno osude i pozovu odgovorne da urade isto.
Mirela Geko, ispred Koalicije “Zanemari razlike“ kazala je da je posebno sretna jer svake godine na različite načine pokušavaju doprijeti do različitih grupa mladih ljudi u rješavanju problema.
“Prošle godine smo bili posebno fokusirani na sport to jest kako sportski tereni treba da budu manje otrovani mržnjom. Igrači i igračice su naglasili da to ne vole i da im smeta”, kazala je Geko, istaknuvši da su se ove godine dotakli religije i vjere, kako bi mladi shvatili da je prema propovjedima svake vjere ispravno da se drugi poštuju i da smo svi isti.
Najveći izazov za Geko je nedozvoljavanje politici da upravlja i dijeli ljude u našoj državi jer trebamo biti svjesni da su naše razlike naše bogastvo.
Učenik Eldar Komar, koji je aktivista Inicijative mladih za ljudska prava u BiH i član rukovodstva Vijeća mladih Starog Grada smatra da je društvo u BiH u tranziciji, podložno utjecajima, promjenama i problemima. Zbog toga, kako je kazao nismo svjesni posljedica govora mržnje koji nije vezan samo za kontekst komunikacije između pripadnika različitih etnosa ili nacija, već uveliko postoji i u drugim aspektima života u BiH.
“Nevladin sektor naše zemlje, osobito organizacije koje se bave antidiskriminacijom i ljudskim pravima, nastoji spriječiti govor mržnje i utjecati na mlade. Ipak, taj problem nije moguće riješiti bez potpune uključenosti građana i njihove samosvijesti o postojanju ovog problema“, kazao je Komar.
Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, osnovana 2013. godine, radi na poboljšanju zakonskih okvira kojima bi se sankcionisali slučajevi govora i zločina iz mržnje te se zalaže za implementaciju već postojećih zakona. Ova Koalicija okuplja deset nevladinih organizacija iz cijele BiH koje se bave promocijom ljudskih prava i tolerancije te se bore protiv govora mržnje i zločina iz mržnje. Zasluge za uspješan rad ove Koalicije pripadaju i Centru za mlade KVART iz Prijedora.
“Motiv za bavljenje ovim problemima leži prije svega u činjenici da su članovi i članice naše organizacije jedno vrijeme bili žrtve govora mržnje i napada od strane pripadnika radikalno desnih grupacija, ali i predstavnika političkih struktura u našem gradu“, kazao je Goran Zorić, izvršni direktor Centra za mlade KVART, organizacije koja je u prethodne dvije godine realizovala niz akcija uklanjanja grafita i poruka mržnje iz javnog prostora.
“Načini našeg djelovanja kombinuju već definisane kanale borbe protiv ovih pojava, kao što su institucije nadležne za ova pitanja (prijavljivanje policiji, tužilaštvu, praćenje njihovog rada na ovim slučajevima, eventualno uključivanje drugih institucija i organizacija), ali i kreiranje vlastitih mehanizama borbe kroz medije, javno ukazivanje i osude ovih pojava. Težimo da u budućnosti što više uključimo nadležne institucije kako bi iste preuzele odgovornost u sprečavanju govora mržnje u javnom prostoru“, pojasnio je Zorić.
Govor mržnje je sveprisutna pojava u većini zemalja, naročito u postkonfliktnim kao što je BiH. Gotovo ga je nemoguće iskorjeniti u potpunosti, ali ono što je potrebno, a naglašavaju i predstavnici nevladinih organizacija i aktivisti, jeste lična reakcija svakog pojedinca a ne stavljanje poveza na oči ili ruku na uši.
