Iza akronima LGBT, LGBTIQ, LGBTIQA (upotreba jednog u tekstu ne isključuje sve druge) stoje sve one seksualnosti koje nisu heteroseksualne. Iza tih slova nalaze se stvarne osobe, realnih, često ozbiljnih problema ali njih u Istočnom Sarajevu kao da nema.
Iza akronima LGBT, LGBTIQ, LGBTIQA (upotreba jednog u tekstu ne isključuje sve druge) stoje sve one seksualnosti koje nisu heteroseksualne. Iza tih slova nalaze se stvarne osobe, realnih, često ozbiljnih problema ali njih u Istočnom Sarajevu kao da nema.
B.R. živi u Istočnom Sarajevu. Iako kaže da je to njegova privatna stvar priznaje da je gej. “Ne dešava se ništa – ovdje nemamo taj neki lokal kao u Sarajevu sa izložbama, projekcijama i sličnim dešavanjima ali, ruku na srce, malo je kulturnih dešavanja uopšte“ pojašnjava B.R.
Prema njegovim riječima, rijetko se u Istočnom Sarajevu dešavaju promocije knjiga, izložbe i slično pa u takvim okolnostima je nemoguće očekivati da se neko bavi promocijom književnosti koja se bavi LGBT temama.
Vanja Tešanović, omladinska aktivistkinja za ljudska prava iz Istočnog Sarajeva nam objašnjava na koji način se tretiraju teme poput LGBT prava. “Organizacije koje se bave tom temom ovdje ne ukazuju na LGBT prava kao izdvojena nego ih posmatraju u okviru ljudskih prava“, kaže Vanja. Ona podržava ovakav način rada i angažmana.
“U sredini kakvo je Istočno Sarajevo mislim da je jednostavnije ukazati na ljudska prava i time jačati svijest o njima a akcenat na samo LGBT bi bio kontraproduktivan“, smatra ona.
Prema njenim rječima, najburnije su reakcije kada se pomene parada.”Često se mogu čuti jako homofobni stavovi, mislim da ljudi nekad nisu svjesni da time mogu da povrijede nekoga i obično to shvate kad im ukažete da su i oni nekome manjina“ pojašnjava Vanja.
B.R., koji zbog sigurnosti ne želi da otkrijemo njegov identitet, kaže da život LGBT osoba nigdje u zemlji pa ni u ovom gradu nije jednostavan. “Stalno se nosiš sa time da neko ima nešto protiv tebe. Ne mislim samo na komentare nego na problem da ne možeš dobiti posao ako pomeneš da si gej, ne možeš iznajmiti stan i tako te, bitne potrebe ti neko uskrati“ objašnjava on.
Prema njegovim riječima, homofobija jeste jako prisutna ali je svedena na lična uvjerenja, no, kako nema nekih dešavanja, teško je pričati o opštem raspoloženju. “Ne treba da se zavaramo, mnogo je mržnje, nerazumijevanja i to neće nestati samo od sebe preko noći ali zakon koji bi to kažnjavao ili te štitio od toga je ključ“ smatra B.R. On je uvjeren da su politiku “u svoja četiri zida“ ovdje prihvatili i LGBT zajednica i svi ostali. “I to zajednica nekako zvuči netačno. Nema je. Tu su samo pojedinci koji ne govore o tome. Okolina koja to podržava da se ne govori i to je mirno stanje“ zaključuje on.
Vanja nas podsjeća da su na nekoliko mjesta u Istočnom Sarajevu bili postavljeni bilbordi u okviru kampanje Sarajevskog Otvorenog Centra sa porukom “neka ljubi ko god koga hoće“ na podlozi u duginim bojama. “Koliko je meni poznato to je prvo isticanje tog simbola LGBT zajednice ovdje i nije bilo problema, nije to niko rušio što je pozitivno iako su u pitanju samo bilbordi“, kaže ona.
Da se o LGBT zajednici i temama koje se ovog dijela društva tiču najradije ćuti, pokazuje nam anketa u Istočnom Sarajevu, u prometnoj pješačkoj zoni. Brojni prolaznici, nakon što bi čuli pitanje “”Šta vi mislite kako se LGBT osobe osjećaju u vašoj zajednici?“ odustajali od razgovora. Tek nekolicina njih rekla je da “o tome ne znam ništa“, ili “nije im lako ali šta hoće, kome jeste“,”teško je svima pa se svako snalazi kako zna“ ili “što se oni izdvajaju, pitajte kako je ikome“.
Ovi odgovori, iako od slučajnih prolaznika, upućuju na često pominjan stav da građani kako BiH tako i Istočnog Sarajeva pritisnuti svakodnevnim, ekonomskim problemima, nemaju volje da se bave položajem manjinskih grupa. Među anketiranim prolaznicima bilo je i onih čiji stavovi su govor mržnje i pozivanje na linč LGBT zajednice.
Naši sagovornici su uvjereni da nedostatak kulturnih dešavanja u gradu, javnih manifestacija najviše doprinosi tezi da je Istočno Sarajevo grad u kom je aktivizam, pa i LGBT nevidljiv. Oni napominju da poredeći Sarajevo i Istočno Sarajevo moramo imati na umu blizinu ova dva grada, istoriju jednog i istoriju drugog kako bi se shvatilo sadašnje stanje.
“Za nas ima smisla da na Sarajevo gledamo kao pozitivan primjer. Dan za danom, slučaj po slučaj vidimo kako bi događaji i aktivnosti u zajednici koje su posvećene promociji dijaloga višestruko unaprijedile naš grad.“ zaključuje Vanja.
