Girls Coding Kosova dokazuje da tehnološki sektor nije samo muška domena. Ova nevladina organizacija sa sjedištem u Prištini je posvećena povećanju broja žena koderki i programerki tako što im pruža mogućnosti za sticanje i razvijanje novih vještina i ohrabruje ih da se uključe u uzbudljive startup-e, kao i da osnuju svoje vlastite firme.
Stopa nezaposlenosti među mladima starosti od 15 do 24 godine na Kosovu 2015. godine je iznosila 57,6%, sa više od 10% razlike u stopi nezaposlenosti između niskokvalifikovanih i visokokvalifikovanih radnica (28,1% naspram 39,3%).[1] Upravo u tom kontekstu je osnovana organizacija Girls Coding Kosova (GCK).
Zana Idrizi i Blerta Thaci su 2015. godine osnovale GCK, sa misijom da ohrabre žene u dostizanju svojih punih akademskih i profesionalnih potencijala u tehničkim poljima. Ova organizacija želi da postigne svoju misiju tako što izlaže žene programiranju softvera i kodiranju i edukuje ih u tim poljima. Balkan Diskurs je imao priliku da razgovara sa Zanom u Prištini kako bi saznali više o pristupu GCK-a edukaciji, kao i utjecaju, izazovima i postignućima sa kojima se GCK susretao do sada.
Prema riječima osnivačica GCK-a, odabir višeg obrazovanja u tehnološkim poljima i srodnim disciplinama bi dopustio ženama da dostignu svoj puni akademski i profesionalni potencijal. Zana je svoju diplomu dobila na University of Denver u SAD-u, u polju međunarodne sigurnosti, ali naglašava da fakultet sam po sebi ne garantuje zaposlenje.
Zana objašnjava da “mnoge djevojke odustanu od potencijalnih karijera jer im nije pruženo potrebno ohrabrenje i podrška od strane ljudi koji ih okružuju. Porodice često sumnjaju u izbor mlade žene da pohađa tehnički fakultet i potiču je da se odluči na nešto lakše što će joj osigurati posao – neki posao koji je prikladniji ženi.”
Još jedan aspekt rada GCK-a je borba protiv rodnih stereotipa i rodne pristranosti unutar samog tehnološkog sektora. Centralna komponenta njihovih aktivnosti je da pokažu ženama da su sposobne raditi sve što žele. Mogu pronaći posao, napraviti aplikaciju, boriti se protiv seksualnog uznemiravanja i promijeniti svoje živote na bolje.
Takva poruka se možda čini idealistička kada se govori o državi u kojoj je stopa nezaposlenosti mladih skoro 60%, ali Zana objašnjava da Kosovo ima odlično tržište za kodere i programere i da zapošljavanje žena u IT sektoru pruža konkretno rješenje za problem nezaposlenosti.
“Mogućnosti za proširenje rada čine naš rad neophodnim. Dostupnost kvalifikovanih radnika iz Kosova koji su spremni raditi za nisku cijenu privlači mnoge vrste kompanija koje žele proširiti svoj rad u regiji. Mnogi ljudi iz Kosova koji dobiju posao u kodiranju i programiranju, nađu posao upravo na ovaj način. Također ima puno startup-a koji razvijaju aplikacije, web stranice i druge proizvode za tehnološku industriju, a koji traže mlade talente,” rekla je Zana.
Kako GCK pronađe ove “mitske” programerke i koderke? Kroz najbolji medij koji nudi 21. stoljeće: društvene mreže. GCK izaziva uvriježeno stereotipno mišljenje da su kompjuterske nauke muško polje tako što dijele online sadržaj koji pobija takve narative i perspektive. Zamislite kako je biti mlada žena koja je nedavno diplomirala kompjuterske nauke u Prištini. Borite se da nađete posao i onda otvorite Facebook i vidite da se nekome od vaših školskih kolega sviđa post od GCK-a. Provjerite njihov profil, odete na njihovu web stranicu, aplicirate da učestvujete na jednoj od njihovih radionica i na kraju radite na razvitku vrlo uspješne aplikacije. Neka strana firma impresionirana vašim vještinama i onime što ste stvorili, nudi vam zaposlenje. Ovo nije samo san, već stvarni scenario koji se ostvaruje kroz odličan rad GCK-a.
Jedno od GCK-ovih najpoznatijih postignuća je bilo razvijanje “Walk Freely App” aplikacije koja je napravljena za prijavljivanje seksualnog uznemiravanja, i kao što samo ime ukazuje, omogućuje ženama da hodaju slobodnije. ‘Seksualno uznemiravanje na Kosovu’[2] – izvještaj koji je objavio Kosovo Women’s Network 2016. godine – detaljno opisuje generalni nedostatak svjesti o tome šta je seksualno uznemiravanje. Otvaranje dijaloga o problemu je ključni korak da se nađu rješenja.
“Jedan od najvećih izazova je gdje povući liniju između flertovanja i uznemiravanja. To je pogotovo teško uraditi u društvu u kojem te ne uče da je seksualno uznemiravanje pogrešno – muškarce ne uče da je to pogrešno! Kada razgovarate o seksualnom uznemiravanju, postoje dvije vrste razgovora: jedan sa muškarcima, a jedan sa ženama. Glavna ideja iza aplikacije nije bila samo skupljanje podataka, već i promjena društvenih ponašanja u zajednici. Seksualno uznemiravanje je pogrešno i mi smo napravili mobilnu aplikaciju koja vam dopušta da to prijavite,” objašnjava Zana.
Skupljanje podataka iz stvarnih životnih iskustava i javna dostupnost tih podataka kroz user-friendly web stranicu su dio rješenja. Time što pružamo mogućnost ženama da otkriju svoja traumatična iskustva, pružamo im put prema prepoznavanju njihovih tegoba i podižemo svjest o raširenom fenomenu seksualnog uznemiravanja. Još jedan inspirativni aspekt razvitka aplikacije je to da je od 30 mladih žena učenica koje su radile da njoj, 16 odmah zaposleno. Tako da, ako je tačna premisa da je ‘IT ne-žensko polje’, onda se mora priznati da je ovo odličan rezultat.
GCK ne radi samo u oblasti rodne ravnopravnosti u IT sektoru i dizanju svjesti o problemu seksualnog uznemiravanja, već također koristi svoje treninge u kodiranju kao mogućnost da se njeguje pozitivna interakcija u zajednicama. Zana trenutno implementira projekat “Code for Mitrovica” za 20 djevojaka: 10 iz sjeverne Mitrovice i 10 iz južne Mitrovice. Osim što učesnicama pruža tehničke vještine, projekat takođe pruža zajedničke prilike za učenje ženama iz srpskih i albanskih zajednica. Nakon serije radionica, učesnice u projektu će raditi zajedno na razvijanju digitalnog alata koji ima za cilj da poboljša živote ljudi iz obje zajednice. Projekat pokazuje da su saradnja i zajednički rad na postizanju jednog cilja moguće, pa čak i poželjne.
Na pitanje šta je motiviše da radi ovaj posao, Zanin odgovor je bio kratak i jednostavan: “Oduvijek sam željela da radim u oblastima obrazovanja žena i rodne ravnopravnosti. Dobila sam nekoliko stipendija koje su mi omogućile da studiram u Sjedinjenim Američkim Državama, da putujem svijetom i da prisustvujem mnogim konferencijama i radionicama. Ja znam i cjenim važnost obrazovanja i želim da drugima pružim iste prilike koje su meni date.”
Zanina i Blertina posvećenost radu čini GCK istinski jedinstvenom organizacijom. One su strastvene, pametne, inovativne i preuzimaju konkretne korake da promjene stvarnost u kojoj žive na bolje, korak po korak, kod po kod.
[1] “Western Balkans Labor Market Trends 2017” by World Bank Group, Report Number: 113922, April 2017. Accessed on 24/10/2017 at http://pubdocs.worldbank.org/en/336041491297229505/170403-Regional-Report-Western-Balkan-Labor-Market-Trends-2017-FINAL.pdf
[2] “Sexual Harassment in Kosovo” By Ariana Qosaj-Mustafa, Adelina Berisha, Nicole Farnsworth, and Iliriana Banjska Kosovo Women’s Network – Prishtina, Kosovo (2016). Accessed on 24/10/2017 at https://www.womensnetwork.org/documents/20160223185243349.pdf
