Ovi mladi ljudi shvatili su da je riječ o segregaciji i počeli proteste protiv ove odluke. Vlast ih nije ozbiljno shvatila, no upornost i hrabrost ovih mladih ljudi zajedno sa pritiskom javnosti, rezultirali su ukidanjem odluke o daljem odvajanju škola u Jajcu.
Grupa tinejdžera u Jajcu se usprotivila odluci koju je u julu 2016. godine donijela Skupština Srednjobosanskog kantona, a prema kojoj bi u tom gradu bila osnovana još jedna škola na principu „dvije škole pod jednim krovom”. Ovi mladi ljudi shvatili su da je riječ o segregaciji i počeli proteste protiv ove odluke. Vlast ih nije ozbiljno shvatila, no upornost i hrabrost ovih mladih ljudi zajedno sa pritiskom javnosti, rezultirali su ukidanjem odluke o daljem odvajanju škola u Jajcu. Ovi istinski mladi heroji za svoj skoro dvogodišnji trud dobili su i značajno priznanje.
Obrazovni sistem Bosne i Hercegovine je direktan odraz trenutne poslijeratne podjele u zemlji. Škole u Republici Srpskoj pretežno su monoetničke, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine u čak 56 škola prisutan fenomen „dvije škole pod jednim krovom”.
„Dvije škole pod jednim krovom” su stvorene kao privremeno rješenje za podsticanje povratka raseljenih građana u svoje domove i kao sustavna zaštita njihovih prava na kulturnom i jezičkom nivou. Ipak, škole po ovom sistemu rade širom Federacije i dan danas, i većinski su koncentrirane u kantonima koji su imali najveći broj povratnika. Izvještaji međunarodnih i domaćih organizacija govore da ovakav model doprinosi daljoj segregaciji i diskriminaciji.
Godinama se vodila debata o tome zašto je ovaj sistem još uvijek na snazi. Predstavnici obrazovnog odjela Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi – Misija OSCE u BiH smatraju da je nedostatak političke volje da se ovo pitanje riješi jedan od faktora. Kritike međunarodnih organizacija nisu spriječile bosanske vlasti da podrže i daljnju podjelu srednjih škola u Jajcu, koje trenutno funkcioniraju po hrvatskom nastavnom planu i programu.
Umjesto odvajanja škola na dva monoetnička nastavna plana i programa, grupa mladih aktivista iz Jajca zatražila je da učenici i dalje imaju mogućnost pohađanja svih predavanja zajedno sa izuzetkom takozvanih nacionalnih predmeta kao što su jezik, religija, geografija i historija.
Grupa aktivista iz Jajca se složila da sistem treba restrukturirati, ali podjela postojećih škola svakako ne bi dovela do pozitivnih promjena. Zaključili su da kompromis da se prihvate neki odvojeni nastavni programi nije idealno rješenje, ali je bolje od potpune segregacije.
Strah i ravnodušnost prožimaju zajednicu, kao što je to često slučaj u postkonfliktnim društvima, a grupa koja se usprotivila odluci za daljnju segregaciju u početku je dobijala malo javne podrške.
,,Imali smo neku podršku, neki ljudi su nas ohrabrivali da nastavimo borbu, ali kada je riječ o opipljivoj i strateškoj pomoći, tada svi šute i tu leži problem”, priča Ivica, jedan od srednjoškolaca koji je pokrenuo proteste.
„Moji roditelji podržavaju naš rad”, dodaje njegova kolegica Ajla i objašnjava da mnogi drugi nisu podržavali to što su ovi mladi ljudi pokušavali da promjene.
Srednjoškolci su prisustvovali na nekoliko sastanaka sa predstavnicima Misije OSCE-a u BiH koji su ponudili svoju podršku organizovanju javne rasprave kao i pomoći mladim aktivistima u daljem planiranju. Ovi mladi ljudi su počeli prepoznavati moć govora.
,,Ove škole su izgrađene za nas. One će ostati onakve kakve i jesu, jer mi to zahtijevamo”, objasnio je Nikolas, je jedan od srednjoškolaca iz Jajca.
Debata o daljnjoj segregaciji škola je pomjerila fokus sa stvarnih problema kao što je kvalitet obrazovnog sistema i opremljenost zgrada u kojima učenici provode svoje vrijeme. ,,Bilo bi mnogo korisnije popraviti razbijene prozore i njegovati pozitivnije okruženje u našim učionicama. Treba da ih bude stid”, kaže Ajla.
Katica Čerkez, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Srednjobosanskom kantonu, javno je izjavila da dvije škole pod jednim krovom nisu fenomen već implementacija Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma.[1] Objasnila je tada kako je nezadovoljstvo u Jajcu ukorijenjeno u strahu Hrvata da će izgubiti svoj jezik i kulturu nakon što se stvori još jedan bosanski nastavni plan i program.
Ajla, Nikolas i Ivica su odgovorili da, bez obzira da li je ta izjava istinita ili ne, aktivizam grupe je oslobođen bilo kakvog političkog uticaja. Grupu čine mladi ljudi željni da se zaustave etničke podjele.
Mnogi nisu vjerovali da će borba srednjoškolaca iz Jajca rezultirati uspjehom, no oni su pobijedili. Odluka skupštine je ukinuta i kantonalna vlada je odustala od potpune segregacije.
Nacionalna grupa predmeta predstavljena je početkom nove školske godine i učenici su, zahvaljujući svojoj borbi nastavili da pohađaju većinu časova zajedno.
,,Nadam se da će cijela regija shvatiti da nas ove podjele nikuda neće odvesti. Zašto djeca moraju tako živjeti? Šta smo mi, ili buduće generacije, učinili da to zaslužimo?” pita se Nikolas.
Ivica dodaje da škole pripadaju učenicima jer „mi imamo puno pravo da odbacimo segregaciju”.
Osvajanje ove bitke srednjoškolce iz Jajca inspirira da nastave svoj aktivizam. Ignorisani od političara i lokalne zajednice, mladi aktivisti su preuzeli stvari u svoje ruke, progovorili i napravili razliku. Sada, svjesni svoje snage i snage svoga glasa, služe kao podsjetnik na moć mlade generacije da utiče na Bosnu i Hercegovinu prema putu pomirenja.
[1] Iz članka ,,U ‘dvije škole pod jednim krovom’ nema diskriminacije’’ (https://www.vecernji.ba/u-dvije-skole-pod-jednim-krovom-nema-diskriminacije-467962)
Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.
Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva fondacije Robert Bosch i Nacionalnog fonda za demokratiju.
