Više od milion odraslih i dvije hiljade djece uzrasta od 10 do 14 godina u Bosni i Hercegovini svakodnevno koristi duhan, podaci su studije Svjetske banke. Stručnjaci smatraju da nema dozvoljene granice izloženosti duhanskom dimu i upozoravaju da čak i kratka izloženost ima rizik.
Dr sc. med. Stela Stojisavljević, kaže da je dokazano da je pasivno pušenje (pušenje duhanskog dima iz okoline koji stvaraju druge osobe pušenjem duhana i duhanskih proizvoda) štetno za zdravlje djece i odraslih.
,,Udisanje duhanskog dima kod osoba koje nisu nikad pušile izaziva teško disanje, osjećaj stegnutosti u plućima, kašalj. Pasivno pušenje povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih oboljenja, moždanog udara, raka pluća. Pasivno pušenje je posebno štetno za malu djecu, utiče na njihov rast i razvoj”, objašnjava ona za Balkan Diskurs.
Prema njenim riječima kod djece koja borave u prostorijama u kojima se puši se učestalije javljaju upala uha, bronhitis, astma i druge bolesti disajnog puta.
,,Čak i kratka izloženost pasivnom pušenju je rizik za zdravlje. Pored zdravstvenih posljedica pasivno pušenje ima i ekonomske posljedice: češće krečenje prostorija u kojima se puši, češće pranje garderobe, češće provjetravanje koje u zimskom periodu znači potrebu za jačim zagrijavanjem”, dodaje ona.
No, pored brojnih upozorenja medicinskih radnika u školama u BiH i dalje postoje prostorije u kojima je dozvoljeno pušenje.
Nastavnica iz Sarajeva Nusreta Jamaković kaže kako bi najefikasnije rješenje bila potpuna zabrana pušenja u školi i u krugu škole.
,,Ili bi to bila prostorija tipa kaveza uz zgradu gdje nas svi mogu vidjeti. Mislim da bi tada mnoge od nas bila sramota i ne bi izlazili”, navodi ona.
Jedna od dokazano uspješnih mjera kontrole duhana, prema riječima dr sc. med. Stela Stojisavljević je zabrana pušenja na javnim mjestima.
,,Zabrana pušenja na javnim mjestima utiče na postepeno smanjenje broja popušenih cigareta kod pušača što postepeno dovodi do smanjenja broja pušača. Zabranom pušenja na javnom mjestu smanjuje se nevoljna izloženost duhanskom dimu osoba koje nisu pušači, a koje čine veći dio populacije”, kaže ona.
Istraživanje Svjetske banke upozorava da, pasivno pušenje utiče na brojna respiratorna oboljenja i kod djece i kod odraslih, a procjenjuje se i da je među približno devet hiljada smrtnih slučajeva godišnje zbog pušenja, oko deset odsto nepušača koji su izloženi duvanskom dimu, poput djece. U Bosni i Hercegovini procenat smrtnosti povezanih sa duhanom u našoj zemlji spada među najveće na svijetu.
Zabranom pušenja na javnom mjestu, objašnjava Stojisavljević, šalje se poruka da pušenje nije društveno prihvaćeno ponašanje, što dokazano utiče na stavove mladih ljudi o pušenju, odnosno utiče na to da mladi ljudi ne počinju pušiti.
,,Prosvjetni radnici, kao i zdravstveni radnici, treba da predstavljaju modele ponašanja, a samim tim nije poželjno da mladim ljudima prezentuju svoje pušačke navike u školama”, navodi Stojisavljević.
Djelotvorne mjere zaštite od izlaganja duhanskom dimu, kako ih predviđa Okvirna konvencija o kontroli duhana (FCTC) Svjetske zdravstvene organizacije, zahtjevaju potpunu eliminaciju duhanskog dima iz javnih zatvorenih prostora.
Nacrt Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih prerađevina i drugih proizvoda za pušenje u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), kao i na nacrt Zakona o zaštiti stanovništva od duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje u Republici Srpskoj (RS), usklađeni su sa Okvirnom konvencijom o kontroli duhana kao i direktivama Evropske Unije o duhanu.
U FBiH je nacrt ovog zakona pozitivno ocijenjen i usvojen od Zastupničkog doma i Doma naroda u prvom čitanju, te se trenutno čeka njegovo konačno usvajanje od Parlamenta FBiH. U RS se još uvijek čeka usvajanje nacrta ovog zakona.
Poražavajući je podatak da je duhanskom dimu u vlastitoj kući, koji potiče zbog pušenja roditelja ili drugih članova porodice, izloženo skoro 60 odsto mladih uzrasta 13-15 godina.
Prema rezultatima istraživanja objavljenom u Republici Srpskoj, pušenju je na javnom mjestu izloženo 80,7, a na radnom mjestu 53,6 odsto odraslih. S druge strane, među mladima uzrasta 13 do 15 godina, puši 8,6 dječaka i 7,1 odsto djevojčica.
Nastavnica Nusreta Jamaković upozorava na još jedan problem, a to je sve veće konzumiranje nargile, za koju medicinski radnici tvrde da je štetnija čak i od pušenja.
,,Nargila je jako popularna među učenicima osnovnih škola, a konzumiraju je čak i djeca uzrasta šestog razreda. Država bi morala da pronađe način da upotrebu nargile stavi pod kontrolu. Trenutno ne postoji zakon koji tretira ovu oblast i po tom pitanju bi trebalo nešto brzo uraditi”, upozorava ona.
Ukoliko i vi želite dati svoj doprinos zabrani pušenja u javnim, zatvorenim prostorima, svoju podršku možete dati inicijativi ,,Klima Bez Dima” koja se zalaže za mijenjanje zakona o kontroli duhana u cilju zabrane pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima. Inicijativa ,,Klima bez dima” je pokrenuta u okviru projekta ,,Smanjenje faktora rizika za zdravlje u Bosni i Hercegovini”, kojeg podržava Vlada Švicarske, a sprovodi Svjetska banka u BiH. Kako bi saznali više o inicijativi i potpisali obećanje podrške zaštiti građana od izloženosti pasivnom pušenju, posjetite bit.ly/klimabezdima.
