Vojkan Krstić: Ključna veza u nizu dobrih djela

Vojkan Krstić (Foto izvor: personal archive)

Beograđanin Vojkan Krstić, humanista i poduzetnik, pomaže osobama u teškoj materijalnoj situaciji bez obzira na vjeru i naciju. Za sebe kaže da je čovjek koji vidi srcem i zbog toga se odlučio pomoći braći Hamidu i Hakiji Šabanović, povratnicima iz Višegrada.

Donirajući sav potreban građevinski materijal za dio neuslovne kuće, omogućio je Šabanovićima da svoje pozne dane provedu u uslovima dostojnim čovjeka. Budući da često boravi u mjestu Vardište, nedaleko od Višegrada, od prijatelja je čuo za priču Hamida i Hakije.

,,Zaista mnogo ljudi prosto ne želi da govori o muci koja ih je snašla, te iz raznih razloga ne žele da iznose svoje probleme javno. Onda se ja trudim da ih prepoznam i da im pomognem. Tako stičem iskrene i prave prijatelje, bez ikakvog drugog interesa i na to sam jako ponosan”, kaže Krstić.

Ovim humanim činom želio je, kaže, da pokaže da je potrebno sarađivati i pomagati onima kome je najpotrebnije, bez obzira na vjeru i naciju. Smatra da se takvim vrijednostima trebaju učiti djeca, kako bi ih sačuvali od zle kobi prošlosti.

,,Postoje mnogi primjeri u svijetu gdje su susjedne države imale nesuglasica, ali su ih uspjele prevazići i pronaći zajednički jezik. Za takvo nešto potrebno je poštovanje. Smatram da nije lako i treba vremena, ali je ipak moguće. Moj primjer je samo jedan od onih koji su se pokazali efikasnim”, dodaje Krstić.

Vojkan Krstić ima 36 godina i uspješan je vlasnik građevinske firme u Beogradu. Kaže kako humana i dobra djela ne planira, već pomaže koliko može kad mu se ukaže prilika. Počeo je da misli o tome kada se razbolio. Imao je samo 24 godine, a prognoze ljekara nisu bile dobre.

To loše iskustvo, pomoglo mu je da shvati kako je biti bolestan i kako je nemati novca, te je tada i riješio da promijeni svoj život.

Učestvovao je u mnogim humanitarnim akcijama. Nekih slučajeva pomoći sjeti se tek kada ga pojedinci sretnu na ulici i napomenu ga na ono što je učinio za njih. Kaže da tada jedino primijeti osmijeh na zahvalnim licima i sretan je da su njihovi problem riješeni.

Krstić kaže kako je najponosniji kada vidi da su ljudi kojima je pomogao nastavili lanac dobrih dijela, te počeli u skladu sa svojim mogućnostima, pomagati drugima kojima je bila potrebna pomoć.

,,Lično sam iskusio i dobru i lošu stranu života, neimaštinu i bogatstvo, osjećaj bespomoćnosti kada ne znate kako da riješite problem. Zato pored mog humanitarnog rada, radim sa mladim i uspješnim ljudima, privrednicima i sportista. Želim da i oni shvate koliko je važno pomoći drugome kada ste to u prilici i poboljšati nečiji život. Jer, najjači smo složni”, kaže Krstić.

Sa prvom kućom koju je donirao petočlanoj porodici ove godine, Krstić je nastavio realizaciju životne misije, a to je da se svi, poput Šabanovića sa početka ove priče, vrate na svoje (prijeratno) ognjište.


Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.

Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva Nacionalnog fonda za demokratiju.

Mirnes Bakija je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Sarajeva. Magistrirao je Komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Trenutno je novinar na Radiju Slobodna Evropa u sklopu Regional Reporting Fellowship programa. Teme o kojma najčešće izvještava su ljudska prava, marginalne skupine, te o pravima žena. Sarađivao je sa mnogim medijima i organizacijama civilnog društva u BiH, kao što su eTrafika, BIRN, Mediacentar, Tacno.net, Zamisli.ba i drugi. Urednik je i koordinator projekta i publikacije "Može i drugačije", te je bio jedan od članova dopisničkog tima na projektu "Love Tales". Dobitnik je tri novinarske nagrade, od čega su dvije o govoru mržnje prema marginalnim skupinama, te je osvojio nagradu na fotografskom konkursu MIR.

Vezani članci

Politizacija vjerskih institucija kao sprega vjerske slobode
U bosansko-hercegovačkom društvu, regiji, ali i svijetu sve više dolazi do spajanja vjerskog i etničkog identiteta, povezanosti religije i politike, postavljanja spomenika nekoj vojsci unutar ili na vjerskom zemljištu neke vjerske zajednice, a što može biti opasno i zbunjujuće za mlade generacije.
Bh. stećke čuvaju ponos i inat
Hiljade dokumenata, fotografija, rukopisa i knjižne građe koja svjedoči o viševjekovnom postojanju bosanskohercegovačkih stećaka dio su kulturnog bogatstva koje čuva Fondacija ,,Stećak“. Iako se njen osnivač Senad Šabović stećcima, kao bosanskohercegovačkim nacionalnim blagom, bavi već deset godina, Fondacija je počela s radom u martu 2017. godine. ,,Kroz desetogodišnje intenzivno bavljenje temom stećaka najveći akcenat sam …

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu