Građani Bosne i Hercegovine moraju uzeti stvar u svoje ruke: Zaključci sa panela o geopolitici Univerziteta u Sarajevu

S lijeva na desno: prof. dr. Sead Turčalo, Predsjednik NED-a Damon Wilson, Ambasadorica Melanne Verveer i kongresmen Peter Roskam. Foto: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

Prošle sedmice, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu bio je domaćin panel diskusije o izazovima i prilikama s kojima se Bosna i Hercegovina (BiH) suočava u okviru euroatlantskog okvira.

Diskusiju je moderirao dekan Fakulteta političkih nauka, prof. dr. Sead Turčalo, a rasprava je obuhvatila širok spektar pitanja izgradnje bh. demokratije. Od žena koje se bore za mir, preko stalno mutirajućeg čvorišta dezinformacija u digitalnom dobu, do egzistencijalne krize s kojom se suočava bh. društvo i njegovi saveznici, panelisti nisu izbjegavali teške teme.

Na panelu “Geopolitički izazovi i prilike za Bosnu i Hercegovinu u okviru euroatlantskog okvira” govorili su Damon Wilson, predsjednik i izvršni direktor Nacionalnog fonda za demokratiju (NED), ambasadorica Melanne Verveer, izvršna direktorica Instituta za žene, mir i sigurnost na Univerzitetu Georgetown i kongresmen Peter Roskam, šestostruki predstavnik Illinoisa i zamjenik predsjednika Upravnog odbora NED-a.

Komentari dvojice predstavnika NED-a bili su posebno pronicljivi za pretežno bh. publiku. Kako je predsjednik NED-a, Damon Wilson, podsjetio prisutne, prošlo je trideset godina otkako je Nacionalni fond za demokratiju dodijelio svoj prvi grant narodu BiH. Tada, usred rata u BiH (1992-1995), grant je dodijeljen listu Oslobođenje kako bi se osiguralo da narod BiH može i dalje pričati svijetu svoje bolne priče. Danas, NED podržava preko 140 inicijativa u regionu, sarađujući sa zagovornicima demokratije na terenu kako bi im pomogli u izgradnji demokratskog sistema koji radi za lokalnu zajednicu.

Panelu su prisustvovali profesori, studenti, doktoranti, alumnisti Univerziteta u Sarajevu i brojni drugi zainteresirani. Photo: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

Geopolitika je bila šira tema kojom se panel bavio. Međutim, pitanja su često bila usmjerena ka demokratskim težnjama kojima izmučena, ali otporna BiH i dalje teži. Kroz cijelu diskusiju, jedna poruka se ponavljala iznova i iznova: mladi u BiH moraju uzeti stvar u svoje ruke kako bi oblikovali budućnost koju žele.

Uvodne napomene Damona Wilsona: refleksija o naslijeđu NED-a

Predsjednik NED-a, Damon Wilson je otvorio diskusiju vlastitim razmišljanjima o naslijeđu NED-a u BiH.

Nakon 30 godina prisustva NED-a u BiH i zapadnom Balkanu, Wilson je naglasio opredijeljenost organizacije za pomoć pro-demokratskim akterima na terenu, osiguravajući da lokalni akteri ostanu centralna pokretačka snaga svih inicijativa.

Wilson je također spomenuo svoj prethodni razgovor s mladima iz BiH u sarajevskoj Vijećnici, za bh. serijal Perspektiva. Ono što ga je pogodilo bio je osjećaj među njegovim sagovornicima da su mladi ljudi u BiH naslijedili probleme generacije svojih roditelja (ratne generacije). Iako su mnogi izrazili želju da ostanu u svojoj domovini, nedostatak ekonomskih perspektiva ih, kako kažu, prisiljava da se pridruže hiljadama drugih mladih u emigraciji. U ovom sumornom kontekstu odliva mozgova iz Bosne, Wilson je istakao potrebu za kontinuiranim jačanjem aktera na terenu u BiH i šire koji teže izgradnji zdrave demokratije, tranzicijske pravde i kulture odgovornosti.

Damon Wilson, predsjednik NED-a. Foto: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

Niz NED-ovih inicijativa u regionu podsjetnik su na opredijeljenost organizacije da osnaži lokalno civilno društvo kako bi oblikovali budućnost koju sami traže. Ponovio je da će NED nastaviti ispunjavati ovu pomoćnu ulogu, naglašavajući da je etos organizacije da lokalni akteri ostanu u središtu pažnje.

Podsjetio je prisutne da su dugoročni ciljevi BiH članstvo u EU i NATO-u, kao garancija slobode zemlje. U kontekstu rata u Gazi i Ukrajini, Wilson je naglasio da su zdrave demokratije na zapadnom Balkanu važnije nego ikad.

Svoje uvodne napomene završio je u optimističnom tonu. Predsjednik NED-a smatra da su frustracije zdrave u svakom demokratskom sistemu, sve dok građani usmjeravaju svoju želju za promjenom u konkretne akcije. ,,Svaka sljedeća generacija koja diplomira na Univerzitetu u Sarajevu preuzimati će stvari u svoje ruke i boriti se za vlastite vrijednosti.ˮ

Panel diskusija: žene, demokratija i razumijevanje

Ambasadorica Melanne Verveer izrazila je zabrinutost zbog ograničenog napretka u pogledu političkog i ekonomskog osnaživanja žena. Ona je naglasila da politički i ekonomski napredak žena u BiH nije pratio napredak postignut u drugim aspektima društva. Kako bi se postigla ova promjena, govorila je o potrebi promjene normi i stavova, te udaljavanju od duboko ukorijenjenih predrasuda prema ženama. Ambasadorica Verveer, koja je bila prva američka ambasadorica za globalna pitanja žena u administraciji Obame, iznijela je strategiju za ostvarivanje političkih i ekonomskih promjena za žene. Ambasadorica tvrdi da lokalni akteri mogu i trebaju početi raditi s lokalnom zajednicom na svim nivoima: ,,Kada ljudi shvate štetu koju rodno zasnovane predrasude i norme nanose ženama te norme se mogu polako, ali sigurno, mijenjati.ˮ

Ambasadorica Verveer je izrazila zabrinutost zbog autoritarnog zaokreta koji se dešava širom Evrope i SAD-a, referirajući se na nedavne pokušaje Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da potkopa prava žena. Autoritarizam ide ruku pod ruku s povratkom na takozvane ,,tradicionalne vrijednosti”, koje uvijek štete ženama. U vremenima sukoba, tijela žena postaju bojišta za muškarce. To se ogleda u nesrazmjernom broju slučajeva seksualnog nasilja nad ženama u sukobima, uključujući rat u BiH. U ovom kontekstu, Ambasadorica Verveer je objasnila da alati za osnaživanje žena u postkonfliktnim društvima poput BiH leže u njihovom političkom i ekonomskom uspjehu. Navela je mala i srednja preduzeća kao ključni put za žene u BiH da napreduju, dok svaka izgradnja demokratije mora staviti glasove žena u središte svojih institucija. Demokratija bez učešća žena nije ,,demokratija, već kontradikcija.”

Kongresmen Peter Roskman govorio je opširno o ,,epizodičnom preispitivanju duše” SAD-a u vezi s ulogom koju žele preuzeti na zapadnom Balkanu. Kritikujući i krajnju ljevicu i krajnju desnicu zbog njihovog izbjegavanja američkog uticaja u postkonfliktnim regijama, Roskman je naglasio potrebu za konsenzusom o tom pitanju. Ako SAD žele imati pozitivnu ulogu u izgradnji demokratije u BiH, američki politički akteri moraju težiti dvostranačkoj podršci, a BiH ima mnogo toga za ponuditi u smislu svoje otpornosti i uspjeha uprkos svim izgledima. Kongresmen se nada da će se puni potencijal BiH postati jasniji američkom političkom rukovodstvu.

Panel diskusija je bila obogaćena razmišljanjima kongresmena Roskmana o demokratskom naslijeđu osnivača Sjedinjenih Država. Naglasio je da je sistem podjele vlasti bitan dio vizije osnivača za američku demokratiju, što objašnjava često kritizirano američko zakonodavstvo i njegovu potpunu oslonjenost na konsenzus kako bi se zakoni donijeli. Kongresmen Roskman je povezao koncept konsenzusne politike s izgradnjom demokratije u BiH i šire. Konsenzus, zajedno sa sistemom provjera i ravnoteža (checks and balances), mora biti u središtu svakog pokreta koji želi izgraditi zdravu, snažnu demokratiju.

Predsjednik NED-a, Damon Wilson, naglasio je posebno interesovanje NED-a da razumije specifičnosti bosanskog društva. Wilson je bio jasan u sljedećem: inicijative finansirane od strane NED-a uvijek su odgovor na zahtjeve civilnog društva BiH. Kao što je Oslobođenje podržano još 1990-ih, projekti podržani danas kreiraju NED partneri na terenu. Wilson se složio sa Ambasadoricom Verveer da su politički i ekonomski napredak u BiH bitni, ističući da oboje idu ruku pod ruku s izgradnjom demokratije, tranzicijskom pravdom i kulturom odgovornosti. U tu svrhu se osvrnuo na zakon o stranim agentima koji se trebao razmatrati u Skupštini Republike Srpske (RS). Predsjednik NED-a je izrazio zabrinutost zbog pojave ovog zakona u političkim raspravama u BiH, ističući da je zakon ne samo licemjeran s obzirom na stranu pomoć koju političko rukovodstvo RS-a često traži, već i demonizira baš nezavisne aktere koji dovoljno vole svoju zemlju da pokušaju ojačati njenu demokratiju.

Finalno pitanje: demokratija u opasnosti

Pitanja publike su uključila duboku zabrinutost u vezi s posvećenošću SAD-a  izgradnji demokratije u Bosni i Hercegovini, kao i globalnim naporima da se podriva međunarodni poredak utemeljen na vladavini prava.

Panel je pokrio širok raspon tema, od globalnog pada demokratije i NED-ovog angažmana u Bosni, do kritične uloge žena u miru i sigurnosti, te važnosti čvrstih kontrola i ravnoteže u demokratskom sistemu. Foto: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

U odgovoru na ovo drugo, panelisti su se složili jedni s drugima kada je zabrinutost u pitanju. Ambasadorica Verveer je upozorila na kulturu dezinformacija koja, kako tvrdi, dominira našim društvom alternativnim činjenicama koje podrivaju demokratske institucije. Kongresmen Roskman je zaključio da u svakoj raspravi može postojati ,,moja perspektiva” i ,,tvoja perspektiva”, ali može postojati samo ,,jedna istina”. Predsjednik NED-a, Damon Wilson, priznao je da se međunarodni poredak utemeljen na vladavini prava može održati samo ako demokratije širom svijeta to podržavaju. Po pitanju rata na Bliskom istoku i istočnoj Evropi, Wilson je zaključio da građani moraju zahtijevati da njihove institucije podrže vrijednosti utemeljene na vladavini prava.

Panelisti su se složili da, bez obzira ko sjedi u Ovalnom uredu, američke obaveze prema demokratiji BiH će ostati nepokolebljive. Govoreći iz neprofitne perspektive, predsjednik NED-a je naglasio da će akteri civilnog društva SAD-a nastaviti djelovati u interesu ,,suvereniteta i teritorijalnog integriteta” Bosne i Hercegovine. Kongresmen Roskman je ovo potvrdio, pozivajući građane BiH da šire lekcije o svojoj uspješnoj borbi sa radikalizmom.

Panel diskusija bila je i vremenski pravovremena i bogata po širini tema. Ono što ostaje jasno iz komentara koje smo čuli jeste da će građani Bosne i Hercegovine i njihovi saveznici morati nastaviti borbu za demokratiju koju žele. Kada i ako se postigne taj novi status quo, njihovo je da ga cijene – samo, kako je Benjamin Franklin upozorio 1787. godine ,,ako ga mogu i zadržati”.

Vezani članci

Medijska slika u Republici Srpskoj: polarizacija i finansijska zavisnost
Koliko se lokalni mediji nalaze na marginama objektivnog informisanja javnosti i imaju li ikakvu drugu ulogu do onu čistu, marketinšku ili politički promotivnu? To je ključno pitanje kada se analizira uloga lokalnih medija u Bosni i Hercegovini.
Uloga italijanske diplomatije u izgradnji mira u Bosni i Hercegovini
Među prvim zemljama koje su uspostavile diplomatske odnose s Bosnom i Hercegovinom (BiH) je bila Italija i to još u ratnom periodu putem „specijalnog diplomatskog predstavništva“, a službeno ambasada je uspostavljena u novembru 1996. godine. Dobre odnose u trgovinskom, kulturnom, medicinskom, obrazovnom i drugim aspektima između Italije i Bosne i Hercegovine danas u italijanskoj ambasadi u Sarajevu žele još više ojačati, ali i doprinijeti procesu izgradnje mira. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu