S ciljem izgradnje održivog suživota, perspektivnije budućnosti i međusobnog pomirenja ispočetka kao neformalna grupa građana “ADOPT Srebrenica”, a kasnije udruženje, kreirali su neutralan prostor gdje mogu slobodno razgovarati o zajedničkoj prošlosti, ratnim dešavanjima, posljedicama rata i aktuelnim prilikama.
Deset godina nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini, 2005. godine, stanovnicima Srebrenice, posebno mladim osobama različite etničke i vjerske pozadine, “ADOPT Srebrenica” ponudio je mogućnost da kroz vlastiti angažman, razumijevanje i uvažavanje drugog daju doprinos u stvaranju zajedničke, perspektivnije budućnosti i pomirenja.
Bekir Halilović iz udruženja “ADOPT Srebrenica”, kazao je da su kroz dosadašnji rad i djelovanje realizirali mnogobrojne aktivnosti i projekte od kojih su neki postali trajni i dobili svakodnevni ili godišnji karakter. Zajedno s fondacijom “Alexander Langer” su 2007. godine organizovali prvu “Međunarodnu sedmicu sjećanja” u Srebrenici, a koja je bila koncipirana kao višednevni program i posjetiteljima su nudili različite sadržaje iz sfere nauke, umjetnosti i kulture.
Halilović je pojasnio da je “Međunarodna sedmica sjećanja” začeta kao ideja o uspostavljanju efikasnog dijaloga ali i vraćanje fokusa na Srebrenicu kao zajednicu.
„Ovo je tradicionalni program udruženja koji je ove godine doživio svoje 14. izdanje u Srebrenici. Kao i prethodnih godina, i sada je imao bogat i raznovrstan program koji je uključivao promocije, izložbe, performanse te druge događaje iz svijeta nauke i kulture. Sem toga, uvijek bude predstavljeno i nešto što je nastalo kao rezultat rada samog udruženja u prethodnoj godini“, kazao je Halilović.
Pored “Međunarodne sedmice sjećanja”, po kojoj je udruženje prepoznato u široj javnosti, tu je i projekat “Dokumentacioni centar”, uspostavljen 2014. godine. Predstavljen kao arhivska platforma, osmišljen je kako bi se na jednom mjestu sačuvali materijali kao što su fotografije, dokumenti, video sadržaji i ostali predmeti koji svjedoče o prijeratnoj Srebrenici i njenim stanovnicima. Sam postupak arhiviranja je sistematizovan i uključuje prikupljanje materijala, obradu i objavljivanje na sajtu “ADOPT Srebrenica”.
Prema Haliloviću, kompletan proces je sistematizovan, a uz svaku arhivsku jedinicu koju dobiju, nastoje prikupiti što više informacija.
„Ovo je posebno značajno kada se radi o fotografijama na kojima se nalaze Srebreničani, jer one mogu biti podsjetnik iz mladosti osobe koja se nalazi na njima, a nerijetko su i svjedok postojanja osobe koja je ubijena ili se vodi kao nestala nakon izvršenja zločina genocida. Na ovaj način doprinosimo njegovanju kulture sjećanja, posebno na one koji nisu više među živima“, kazao je Halilović.
Pored ovakvih projekata koji predstavljaju dio tradicije udruženja, značajan fokus je i na radu s mladima iz Srebrenice i susjednih zajednica kroz različite programe kao što su edukativne radionice. Veoma je bitno održati fokus u radu s mladima, a kako pojašnjavaju iz “ADOPT Srebrenica” pogotovo iz razloga što su oni budući stub društva te kao takvi moraju biti spremni na pomirenje i prihvatanje događaja iz prošlosti kako bismo mogli nastaviti dalje i izgraditi bolju budućnost.
„Kao društvo nismo prošli kroz procese suočavanja s prošlošću. Zapravo, terminologija i narativi koje imamo iz prošlosti su različiti i u sukobu su zavisno od strane s koje dolaze. Da bismo kao društvo, prije svega mladi, mogli graditi bolje prilike, neminovan je proces suočavanja s prošlošću u kojem ćemo svi zajedno prihvatiti istinu, a zatim početi raditi u zajedničkom interesu“, objašnjava Halilović.
Dokaz da ipak napredujemo, jeste činjenica da pored onih koji će uvijek negodovati na rad organizacija poput “ADOPT Srebrenica”, ipak postoje i oni koji ih podržavaju. Kako navodi Halilović, njihova najveća podrška su stanovnici Srebrenice, posebno mlade osobe koje prate njihov rad i odazivaju se na aktivnosti koje organizuju.
„Okolina igra značajnu ulogu kad je riječ o kreiranju mišljenja i stavova kod mladih ljudi. Mediji i političari svjesno manipulišu mladima da bi kroz koncept mržnje i straha obezbijedili sigurno biračko tijelo u budućnosti i skrenuli pažnju s bitnih tema kao što su ekonomija, zdravstvo, socijalni sistem. Zbog toga je jako važno da postoje organizacije slične našoj koje će biti prostor za mlade gdje će imati priliku da se upoznaju i s onim što nije nužno nastalo kao rezultat narativa kojem su konstantno izloženi“, izjavio je Halilović.
Kako bismo spriječili da se sve ovo i dalje dešava, Halilović smatra da prije svega treba da komuniciramo. „Jedni o drugima jako malo znamo, ili se uopšte ne poznajemo. Moramo naučiti da poštujemo jedni druge i pružimo razumijevanje svima onima koji su žrtve zločina“, istaknuo je Halilović, dodavši da će nas komunikacija zbližiti, a zatim ćemo naučiti da se poštujemo.
Kada se naučimo poštovanju, kako je kazao, tek tada ćemo dobiti priliku da se na najbolji mogući način suočimo s prošlošću i zaustavimo one koji sve ovo vrijeme otežavaju naš život i uništavaju našu državu.
