ZOO “Bambi”- humano utočište i ljubav prema životinjama

U predgrađu Sarajeva, u Hrasnici, nalazi se ZOO centar Bambi – dom za gotovo 150 životinja koje su nekada bile povrijeđene, napuštene ili izložene lošim uslovima.

Riječ je o domaćim, divljim i egzotičnim životinjama koje u jedinstvenom prostoru imaju sve neophodne uslove ali i ljubav mladog Melvisa Lokvančića, koji o svemu brine i primjer je važnosti zaštite i brige o životinjama.

Sve je počelo kada je 17-godišnji Melvis pronašao ranjeno lane – bambi –, za koje se pobrinuo i stvorio mu dom i ne slutivši da će ostvariti svoj san o pomaganju, zaštiti i zbrinjavanju životinja. Bambi je postao simbol utočišta za mnoge životinje, kojima bi se uskoro mogle pridružiti nove poput kengura, majmuna i alpaka. Cilj je edukovati mlade i djecu kako da se pravilno ophode prema životinjama, steknu povjerenje i štite ih.

„Sve je krenulo od male ideje, iz želje da pomognem jednoj životinji. Nisam ni sanjao da će to prerasti u ovo što danas imam – cijeli vrt sa stotinama životinja, od domaćih do egzotičnih vrsta. Ali kad nešto radite iz srca, sve se nekako slaže samo od sebe“, kazao je Melvis.

Roda Nada je oporavljena

Kako je vrt rastao, pristizale su i nove životinje, često spašene iz teških situacija – neke su bile napuštene, druge povrijeđene, a mnoge su dolazile iz neuslovnih sredina. Među njima su bile i rode koje su stigle nakon teških povreda.

„Jedna roda s Pala, koju smo nazvali Nada, bila je napadnuta od strane djece. Kada smo je donijeli, imala je ozbiljne povrede i bila na terapiji antibioticima mjesec dana. Iako se oporavila zbog trajnih posljedica više nije sposobna za povratak u prirodu“, pojasnio je Melvis.

Međutim, razvoj vrta nije bio jednostavan. Osim što je bilo potrebno brinuti se o velikom broju životinja, Melvis se suočio s brojnim finansijskim i administrativnim preprekama.

U sarajevskom naselju Hrasnica krije se pravi raj za ljubitelje životinja. Foto: Privatna arhiva.

„Pokrenuo sam vrt tokom pandemije, a to je bio ogroman izazov. Cijene hrane za životinje skočile su dva do tri puta, nije bilo posjetilaca, a time ni donacija. Bilo je trenutaka kada sam se pitao hoću li uspjeti izdržati“, prisjeća se Melvis.

Uz finansijske poteškoće, tu su bile i administrativne prepreke. Proces registracije zoološkog vrta bio je dugotrajan i komplikovan.

„Trebalo je jako puno papirologije, dozvola, inspekcija… Sistem nije jednostavan kad želite da radite nešto ovako. Ali nisam odustao. Danas moj zoo vrt ima odobrenje na federalnom nivou, sve dozvole za rad, za držanje divljih, domaćih i egzotičnih životinja“, objašnjava Melvis.

Rad u zoološkom vrtu nije posao s fiksnim radnim vremenom – to je način života. Svaki dan donosi nove izazove, a Melvis je uvijek spreman na njih.

„Moj dan često počinje prije nego što svane. Nekad već u tri ili četiri sata ujutro izlazim da im osiguram hranu i vodu, posebno kada su velike vrućine. Ljeti moram paziti da imaju dovoljno hlada i svježe vode, dok zimi provodim sate osiguravajući im toplinu“, ispričao je Melvis.

Nekima treba pažnja a neke stiču povjerenje

Svaka životinja ima svoje potrebe i navike, a briga o tako raznovrsnim vrstama zahtjeva ne samo fizičku izdržljivost, već i strpljenje i razumijevanje.

„Neke su povučene i treba im vremena da steknu povjerenje, dok su druge radoznale i traže pažnju. Posebno mi je drago kada vidim napredak kod onih koje su bile preplašene ili iscrpljene kad su stigle. To su najljepši trenuci“, naveo je ovaj istinski ljubitelj životinja.

Zima u zoološkom vrtu donosi posebne izazove. Hladnoća, manjak prirodnih resursa i povećani troškovi grijanja zahtijevaju dodatni oprez.

Prema svakoj životinji ophode se sa mnogo ljubavi i pažnje. Foto: Privatna arhiva.

„Tokom ljeta životinje jedu manje, ali zimi im je potrebna dodatna hrana kako bi stvorile masne naslage koje ih griju. Egzotične vrste, koje nisu prilagođene našoj klimi, zahtijevaju dodatno grijanje, što povećava račune za struju. A tada je i najmanje posjetilaca, što znači manje donacija, pa moram unaprijed planirati kako osigurati dovoljno hrane i topline za sve njih“, pojasnio je Melvis.

Jedan od specifičnih aspekata zoološkog vrta Bambi je činjenica da nema fiksnu cijenu ulaznice – svako može donirati koliko želi.

„Neki ljudi su to prihvatili s oduševljenjem, doniraju novac ili kupe hranu za životinje. Ali ima i onih koji dođu, prošetaju, fotografišu se i ne ostave ništa“, iskren je Melvis, dodajući da ima posjetilaca i iz drugih gradova i država koji ih podržavaju.

Edukativni programi i planovi za budućnost

Edukacija djece i mladih jedan je od najvažnijih ciljeva zoološkog vrta Bambi.

„Djeca ne dolaze ovdje samo da gledaju životinje – ja želim da ih naučim kako se pravilno ophoditi prema njima, kako da ih poštuju i razumiju. To je ono što čini razliku“, istaknuo je Melvis.

Kroz predavanja i direktan kontakt s različitim vrstama, djeca uče o važnosti zaštite životinja i odgovornom ponašanju prema prirodi. Najnoviji stanovnici vrta, plavo-žute are, biće korištene upravo za edukativne programe.

Bez obzira na sve izazove, Melvis ne planira stati. Njegovi budući planovi uključuju proširenje zoološkog vrta, poboljšanje uslova za životinje i posjetioce, te nastavak edukativnog rada s djecom i mladima.

Ulaz u zoološki vrt je potpuno besplatan za sve, ali primaju dobrovoljne donacije. Foto: Privatna arhiva.

Planira nabaviti nove životinjske vrste poput kengura, alpaka i majmuna, čime će dodatno obogatiti raznolikost vrta i omogućiti posjetiocima da se upoznaju s još više fascinantnih životinja. Također, želi unaprijediti uslove u vrtu, kako bi životinje imale što prirodnije i bolje okruženje za život.

Uz sve to, u planu je i uređenje posebnog kutka za posjetioce, gdje će moći odmoriti, popiti kafu ili sok i još više uživati u ambijentu vrta.

„Želim da ljudi, a posebno djeca, ovdje dobiju nešto više od same posjete. Da odu s novim znanjem i sviješću o tome koliko je važno da poštujemo životinje“, kaže Melvis.

Priča o zoološkom vrtu Bambi nije samo priča o osnivanju utočišta za životinje – to je priča o ljubavi, upornosti i neodustajanju. Dok mnogi mladi odlaze iz zemlje u potrazi za boljim prilikama, Melvis je odlučio ostati, boriti se s izazovima i izgraditi nešto posebno.

„Ovo što radim nije posao – ovo je moj život“, kaže Melvis.

Svaka životinja koju je spasio i svako dijete kojem je usadio ljubav prema prirodi svjedoče o tome da se uz trud, strast i predanost može postići mnogo. Posjeta zoološkom vrtu Bambi nije samo prilika da se vide rijetke i neobične životinje – to je prilika da se podrži mladić koji je od svog sna stvorio utočište za one kojima je to potrebno.

Adelisa je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Sarajeva, i studentica italijanskog jezika i književnosti i historije umjetnosti u Sarajevu. Od srednje škole aktivna je u raznim projektima koji su joj pomogli da razvije interes za novinarstvo. Volontira u PRONI Omladinskom centru, te pohađa akademiju iste organizacije – Akademiju omladinskog rada PAOR. Održava časove italijanskog jezika u Centru kulture i mladih Općine Centar u Sarajevu.

Vezani članci

Iskustva BiH korak naprijed za Ukrajinu u prepoznavanju CRSV-a (III dio)
Seksualno nasilje počinjeno u konfliktu (CRSV) neosporno ima trajne posljedice kako za preživjele, tako i za njihove porodice ali prema izvještajima nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, proces memorijalizacije i javno priznanje zločina veliki su doprinos procesu postizanja pravde i korak naprijed ka njihovoj integraciji u društvo.
Manjak ekološke svijesti u Bosni i Hercegovini
Klimatske promjene su prisutne, a bosanskohercegovačka vlast i društvo nemaju dovoljno razvijene mehanizme borbe i “zelenih” reformi koje će unaprijediti ekološku svijest. Ipak, postoje mladi ljudi koji svojim akcijama potiču na aktivizam, poput Emira Delića, 28-godišnjeg Bišćanina, koji je svoje ideje podijelio i na konferenciji Mladih za klimu u New Yorku. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu