Naša djeca –Our Kids u BiH: Šansa za mlade

Foto: Ilma Husika

Djeca bez roditeljskog staranja, kao i s poteškoćama u razvoju, kada napune 18 godina i napuste domove u kojima su odrastali, bivaju prepušteni sami sebi i suočeni su s osjećajem neprihvaćenosti. Udruženje „Naša djeca – Our Kids u BiH“ iz Mostara daje im neophodnu edukaciju i podršku u izgradnji doma.  

Albina Sinani je ostavljena u domu šest dana nakon rođenja. Do punoljetstva je boravila u domu i od tog trenutka su krenule njene prave muke. ,,Bilo  je situacija teških, uspona i padova, jer nisam imala nikakvu podršku ni od države ni od bilo koga i mislila sam da nema nikoga i oni su se pojavili i pomogli su mi“, kazala je Sinani. 

Oni koji su se pojavili i pomogli Sinani je udruženje „Naša djeca – Our Kids u BiH“, koje je uvidjelo nedostatak ustanova koje pružaju pomoć djeci koja napune 18 godina a bez roditeljskog su staranja, kao i osobama s poteškoćama u razvoju, pa su odlučili da im budu podrška u izgradnji doma.

Dnevni boravak Udruženja ,,Naša djeca – Our Kids u BiH” (foto: Ilma Husika)

Nakon boravka u udruženju „Naša djeca – Our Kids u BiH“, Sinani se osamostalila i već šest godina živi sama ali i vrijedno radi u butiku koji joj je najveća nada. Najveća želja Sinani je da završi školu i nastavi se boriti kroz život. ,,Mislim da ne trebate posustajati u bilo čemu i šta god da radite, radite uzdignute glave i ne oslanjajte se na druge“, poručila je Sinani. 

Adis Gaš, koji ima 26 godina, korisnik je udruženja „Naša djeca – Our Kids u BiH“. Zadužen je za održavanje kuće i dvorišta. Udruženje mu mnogo znači i već je dosta vještina usvojio, a posebno ga raduje otvaranje kafića u kojem će raditi kao konobar. „Najdraže što sam naučio u ovom udruženju je sve u vezi kafića i košenja trave“, kazao je Gaš. 

Džana Gačanica, kojoj je najveća želja da studira na Pravnom fakultetu i uči o ljudskim pravima, zadovoljna je životom i boravkom u udruženju „Naša djeca – Our Kids u BiH“. Proživjela je tešku prošlost jer je kao mala dobila opekotine i morala je ići u Italiju na operaciju, od kada mora konzumirati i zdravu ishranu. Gačanici je najljepši grad Sarajevo u koji često dolazi na sastanke kao predstavnica udruženja u Vijeću mladih s teškoćama u razvoju. „Kad idem na Vijeće mladih prvo se spremim dobro“, istakla je Gačanica. 

Njena trenutna zanimacija je učenje engleskog jezika, i iako joj teško ide, ona ne odustaje. Također, i ona radi u butiku i najbitnije joj je da mušterije budu zadovoljne. „Kada dođu mušterije, ja se osjećam ispunjenom i pozivam ih da dođu u što većem broju da imamo više posla“, kazala je Gačanica.  

Samostalan život

Udruženje „Naša djeca – Our Kids u BiH“ osnovano je 2012. godine kao udruženje građana i prijatelja djece bez roditeljskog staranja i osoba s poteškoćama u razvoju. Prve korisnice su bile Džana, Aida i Zejna, a zatim je broj mladih porastao. Projekt menadžerica Sunčica Kragulj je kazala da je posebno ispunjava činjenica koliko su napredovali jer su mnogi korisnici već izgradili svoje živote, karijeru i osnovali porodice, dok je osobama s poteškoćama u razvoju potrebna cjeloživotna podrška. 

Ambijent doma Udruženja (foto: Ilma Husika)

,,Pomažemo im da razvijaju vještine u kućanskim poslovima, steknu radne navike, pronađu zaposlenje, upravljaju novcem, kao i u svemu ostalom od čega se sastoji samostalan mladi život“,  istakla je Kragulj.

Finansiraju se od donacija koje daju građani u Bosni i Hercegovini, ali i dijaspori, a posebno su se odazvali oni koji borave u Engleskoj i Švedskoj. Obzirom da se teško finansirati samo od donacija, apliciraju i na projekte, koji pomažu u edukaciji i zaposlenju s ciljem osnaživanja i jačanja udruženja.

Lejla Pehilj, pedagogica Udruženja, objašnjava da korisnike moraju učiti osnovnim stvarima i vrijednostima, a oni im pružaju sve što je potrebno mladoj osobi da samostalno korača kroz život. 

,,Korisnici naših usluga su djeca s poteškoćama i svi su izašli iz domova. U dječijim domovima širom naše države je problem što djeca dobiju sve na gotovo. Tu postoji neko ko radi sve za njih i to tako traje 18 godina i dijete nakon toga dobije torbu u ruke i to dijete se nalazi na ulici“,  naglasila je Pehilj. 

U udruženju rade na svim aspektima razvoja ličnosti, a nakon što osoba usvoji određeno znanje i vještine, stručni tim procijeni za koju je aktivnost neko dijete sposobno. Pehilj je kazala da mladi s poteškoćama imaju priliku da uče kako da se odnose prema poslu i obavezama te kako posao održati. ,,Njima je potrebno samo pružiti šansu, jer postoje segmenti rada koje bolje mogu uraditi od neke druge osobe koja nema poteškoću“, istakla je Pehilj. 

Jedna od prvih štićenica doma Udruženja (foto: Ilma Husika)

Kako poslužiti i napraviti kafu

Kako bi razvili vještine poslovanja i radne navike otvorili su second hand butik u kojem rade korisnice udruženja. Butik radi na principu da od sugrađana primaju donacije odjeće i obuće od kojih se biraju najkvalitetniji i najmoderniji komadi. Sve je krenulo od prikupljanja garderobe, a zatim su kroz radionice ,,Igru prodavnice“ procijenili sposobnosti djevojaka te im prema tome udijelili zadatke. 

,,Jedna djevojka ne zna da čita i piše, ali zna da raspoznaje boje i ona drži urednost, da je nešto složeno, druga djevojka je osposobljena da ide u banku, predaje pazar i potpisuje kalkulaciju, treća koristi fiskalnu kasu i njih tri se međusobno nadopunjavaju“, pojasnila je Pehilj.

Drugi projekat pod nazivom „Učim biti konobarica i šankerica“, koji trenutno rade pokrenut je s ciljem da mlade korisnike s poteškoćama u razvoju nauče kako se poslužuju i prave kafe. Menadžerica Kragulj je kazala da će za ovaj projekat imati i praktičan rad tako što će posluživati poslodavce i druge goste. 

Ilma je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Kaknja. Studentica je treće godine novinarstva na Fakultetu Političkih nauka. Već tri godine piše za lokalni mediji Kakanjske novine. Voli aktivizam i doprinos zajednici. U slobodno vrijeme igra šah, a između ostalog je i kantonalna prvakinja u šahu. Svoju kreativnost ispoljava praveći ukrasne kutije i stvara mali biznis.

Vezani članci

Obilježavanje 30 godina od opsade Sarajeva
Grad Sarajevo, Informativni centar Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Centar za postkonfliktna istraživanja, Memorijalni centar Srebrenica i Modul memorije, pozivaju Vas da 4. i 5. aprila 2022. godine prisustvujete programu u sarajevskoj Vijećnici i obilježite 30 godina od početka opsade Sarajeva.
Istraživanje masovnih grobnica kao sredstvo ispravke zločina
Nasilni konflikti su društvene katastrofe koje temeljno mijenjaju povjerljive odnose u društvu. Povjerenje se lako izgubi i treba puno vremena da se obnovi.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu