Bosna i Hercegovina ali i cijeli region, 30 godina nakon genocida u Srebrenici, još uvijek se nisu suočili s prošlošću.
Na međunarodnoj konferenciji „Srebrenica 1995-2025: Suočavanje s prošlošću“, koja je održana 8. jula u sarajevskoj Vijećnici, naglašeno je da uvođenje sudski utvrđenih činjenica u obrazovni proces, edukacija javnosti, sjećanje i procesuiranje odgovornih za genocid i ratne zločine, kao i onih koji poriču činjenice, su ključni temelji za suočavanje s prošlošću kako bismo osigurali održivi mir.
Međunarodnu konferenciju „Srebrenica 1995-2025: Suočavanje s prošlošću“ su organizovali Centar za postkonfliktna istraživanja, Grad Sarajevo, Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sarajevo, Udruženje Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, Koalicija za prevenciju genocida i masovnih zločina na Zapadnom Balkanu i holandska organizacija Impunity Watch.
„U Srebrenici su se desile istinske scene iz pakla, pisane na najmračnijim stranicama ljudske historije“, citirala je Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, sudiju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu Radovana Karadžića, dodajući da su ti koji su ispisivali stranice historije u julu 1995. sada na doživotnim robijama.
Naglasila je da je do danas za genocid i ratne zločine u Srebrenici osuđeno 56 osoba na 810 godina zatvora i pet doživotnih kazni zatvora pred međunarodnim, domaćim i regionalnim sudovima.
Neophodno prihvatanje istine
Iako je pravda samo jedna karika u procesu zacjeljivanja, sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, istakla je da je za obnovu i očuvanje mira, kao i za istinsko pomirenje, ključno da pogođene zajednice saznaju i prihvate istinu o onome što se dogodilo. To, kako je navela, podrazumijeva spremnost na razumijevanje složenosti sukoba, prepoznavanje ljudskih priča iza statistike, te informisanje o tome kako mehanizmi pravde i odgovornosti mogu pomoći da se slične strahote više nikada ne ponove.
„Obavljajući svoje zadatke, MKSJ i Mehanizam stvorili su bogato nasljeđe, ne samo u pogledu razvoja prava, već i utvrđivanja činjenica o sukobima 1990-ih. Mehanizam je danas posvećen tome da ovo nasljeđe učini dostupnim svima koji su zainteresirani za historiju sukoba u bivšoj Jugoslaviji“, kazala je sutkinja Gatti Santana.
Tri decenije postkonfliktne tranzicije i izgradnje mira, prema Šarić, su više nego izazovan proces, a svjedoci smo da region zapadnog Balkana nije dovoljno odmakao od retrogradnih politika nacionalizma i poricanja genocida.
„Rehabilitacija i slavljenje presuđenih ratnih zločinaca i dalje je velika prepreka u procesu suočavanja s prošlošću i pomirenju. Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini i regionu odrastaju sa transgeneracijskom traumom i subjektivnim narativima o proteklom ratu, što dodatno produbljuje podjele među njima“, pojasnila je Šarić.
„Iskoristiti snagu obrazovanja“
Za bilo koju zemlju ili regiju nakon sukoba, vrlo je teško ići naprijed ako postoje suprotstavljene verzije događaja, a istina — čak i sudski utvrđena — aktivno se osporava, upozorila je sutkinja Gatti Santana.
„Čvrsto vjerujem da je obrazovanje ključno za suzbijanje lažnih narativa. Ono je temelj snažnih, otpornih, inkluzivnih i suosjećajnih društava. Kroz obrazovanje možemo osigurati da lekcije iz sukoba u bivšoj Jugoslaviji, uključujući genocid u Srebrenici, ne budu zaboravljene i da inspirišu buduće generacije da grade pravedniju budućnost“, poručila je.
Podsjetila je da je Generalna skupština UN-a, u Rezoluciji kojom je 11. juli proglašen međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, priznala važnu vezu između sudski utvrđenih činjenica, kolektivnog pamćenja i obrazovanja. Rezolucija, dodala je, poziva države, međunarodne organizacije i civilno društvo da kroz edukaciju i memorijalizaciju spriječe negiranje, ali i ponavljanje genocida.
Predrag Puharić, gradonačelnik Sarajeva, naglasio je da je Rezolucija o Srebrenici važan civilizacijski čin ali da to ne zatvara temu, nego nas obavezuje na stalno djelovanje.
„Svjedoci smo da se istina o Srebrenici i dalje osporava, da se zločini negiraju, a zločinci nažalost veličaju. To je razlog zašto danas govorimo o pravdi – šta znači procesuirati zločin, ali i o tome šta znači obrazovati nove generacije da prepoznaju nasilje, manipulaciju i mržnju“, kazao je Puharić.
Prema njegovim riječima, suočavanje s prošlošću treba da ostane temelj izgradnje budućnosti.
„Sarajevo zaista pamti Srebrenicu. Sarajevo ne želi biti samo grad sjećanja na patnju, nego grad koji sjećanjem gradi politike mira, istine, obrazovanja, poštovanja i solidarnosti“, zaključio je Puharić.
James Smith, osnivač i zamjenik predsjedavajućeg organizacije Aegis Trust, koja je uspostavila Memorijalni centar u Kigaliju (Ruanda), obratio se prisutnima na konferenciji riječima: „bez vas ne bi bilo ni najmanje šanse za održivi mir“, pozvavši sve da ne odustaju.
„Svijet postaje sve zatvoreniji, podijeljeniji i opasniji. Vi ste istrajali 30 godina. Kada ova komemoracija završi, odvojite vrijeme da zastanete, odmorite se i pripremite za narednih 30 godina – mi ćemo biti uz vas. Trebamo vas, naša djeca i unuci vas trebaju. U ovom vremenu sjećanja, možda, samo možda, naučimo voljeti druge koliko volimo sebe“, poručio je Smith.
Prisutnima se video porukom obratio Damon M. Wilson, predsjednik i izvršni direktor Nacionalnog fonda za demokratiju (NED), američke organizacije koja aktivno podržava civilni sektor u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da 30 godina poslije strašnog nasilja ključno je suočavanje s prošlošću, a „vi osiguravate da se mjesta sjećanju prepoznaju, čuju priče žrtava i da događaji iz 90-ih ne zaborave kako se nikada ne bi ponovili.“
Za Memorijalni centar Srebrenica, naveo je da ilustrira ono što je ključno za izgradnju demokratije, „moć lokalnog djelovanja koja angažira građane i vođe poput vas“.
„Vidjeli smo građanske grupe koje pokreću zakonodavstvo kako bi odale priznanje preživjelima, počinitelje ratnih zločina pozivaju na odgovornost, pronalaze inovativne načine suočavanja s prošlošću, zbližavaju zajednice, osiguravaju potrebne dokaze za sudske presude i donose politike i osiguravaju da priče žrtava budu iznesene na vidjelo“, podsjetio je Wilson, istaknuvši opredijeljenost NED-a za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini i regionu.
_______________
Međunarodna konferencija „Srebrenica 1995–2025: Suočavanje s prošlošću“ održana je uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju (NED), Fonda braće Rockefeller, Fonda Sigrid Rausing, Ujedinjenih nacija u BiH, BH Telecoma, JP Vijećnica, organizacije Pro Peace, regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ te Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
