Obilježavajući Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, u Goraždu je održana edukativna radionica za nastavnike/ice i edukatore/ice sa područja Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) o načinima učenja o prošlosti, memorijalizaciji, poštivanju ljudskih prava, uključujući razbijanje stereotipa i predrasuda, te je predstavljen priručnik „Holokaust i mir: Lekcije iz prošlosti za budućnost“.
Radionicu na kojoj je učestvovalo 35 nastavnika/ica i edukatora/ica organizovali su Centar za postkonfliktna istraživanja, Institut edukatora za ljudska prava, Pro Peace iz Bosne i Hercegovine i Jevrejska zajednica Sarajevo u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Goražde.
,,Zlo ne počinje u logorima. Zlo počinje riječima, etiketiranjem, isključivanjem, okretanjem glave. Počinje onda kada prestanemo gledati jedni druge kao ljude“, kazala je Adisa Alikadić-Herić, ministrica za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Goražde.
Dodala je da „škole nisu samo mjesta gdje se uče činjenice. One su mjesta gdje se gradi savjest. Jer mir nije stanje u kojem nema rata. Mir je stanje u kojem se poštuje ljudsko dostojanstvo i on se kao takav podrazumijeva. On se uči, gradi i čuva.“
Ministrica Alikadić-Herić je poručila: „Sjećanje je odgovornost. Istina je obaveza. Mir je izbor. Birajmo da pamtimo. Birajmo da učimo i ne zaboravimo“.
O važnosti učenja o prošlosti u školskim klupama govorila je Erna Mačkić ispred Centra za postkonfliktna istraživanja.
,,Učenje o prošlosti je neophodno. Nadamo se da će ovaj priručnik, kako mu i sam naziv govori – Lekcije iz prošlosti za budućnost – biti koristan i pomoći vam u nastavi i edukacijama kako bismo sačuvali prvenstveno mir i gradili društvo na povjerenju, toleranciji i poštivanju svih“, kazala je Mačkić.
Priručnik „Holokaust i mir: Lekcije iz prošlosti za budućnost“ uradili su nastavnici/ice, edukatori/ice i profesori/ice iz cijele Bosne i Hercegovine. Sastoji se od četiri modula i 11 nastavnih jedinica sa jasno definisanim ciljevima i metodama za rad u razredu i kroz radionice.
,,Ovaj priručnik nas uči kako podučavati o Holokaustu. Naravno da to nije jednostavan put. Holokaust nisu samo logori i žute trake ili drugi simboli. Zaboravljamo mnoge druge stvari koje su važne – ono što trebamo znati da bismo objasnili djeci šta se zapravo desilo, koje su posljedice i kako su ljudi reagovali“, kazao je Eli Tauber, ispred Jevrejske zajednice Sarajevo.
Meagan Smith, projektna menadžerica Pro Peace Bosne i Hercegovine, istakla je da joj je veoma drago što vidi posvećenost kvalitetnom obrazovanju, ali i spremnost da se mladim ljudima ponude alati za kritičko mišljenje, odgovorno suočavanje s prošlošću i izgradnju mirnije budućnosti.
,,Cilj nam je da mladi ne samo nauče historijske činjenice već da razviju i empatiju, razumijevanje i svijest o tome koliko je važno da se suprotstave diskriminaciji, predrasudama i nasilju u svim njegovim oblicima“, objasnila je Smith.
Nije Holokaust samo slike logora i žutih traka
Tokom radionice održane su četiri interaktivne sesije. Prva je bila „Holokaustu u Bosni i Hercegovini“ a vodio ju je Tauber. Naglasio je da i lično predstavlja neke od ljudi iz Bosne i Hercegovine a koji su bili zatvoreni u logoru Auschwitz, a koji su, igrom slučaja preživjeli.
„Ono što moramo znati da je prije Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini bilo oko 14.500 Jevreja, a u samom Sarajevu oko 12.500. Ako uzmemo u obzir da je Sarajevo tada imalo oko 60.000 – 65.000 stanovnika, to je predstavljalo najmanje 15 posto ukupnog stanovništva grada. Kada potom pogledamo koliko ih je stradalo u Holokaustu i shvatimo da je oko 70 posto, tada postaje jasno koliko je mnogo ljudi izgubilo život“, kazao je Tauber.
Dvije interaktive sesije, „Na Marginama“ i „Heroji na obuci“, vodile su Đuldina Kurtović, profesorica Filozofije s logikom Treće Gimnazije Sarajevo i Amina Sejfić, projekt menadžerica Centra za postkonfliktna istraživanja.
Sejfić je pojasnila da Centar za postkonfliktna istraživanja ima projekat koji obuhvata priče o običnim herojima – ljudima koji su u vremenu zla spasili svoje komšije/prijatelje ili poznanike a koji su bili druge etničke pripadnosti, kao i projekt o razbijanju predrasuda i stereotipa nad najvećom manjinom u Bosni i Hercegovini – Romima.
Kurtović koja je radila na izradi priručnika „Holokaust i mir: Lekcije iz prošlosti za budućnost“, istakla je njegov značaj za formalno obrazovanje, naglašavajući da učenici kroz nastavu i vannastavne aktivnosti imaju priliku da objektivno pristupe osjetljivim temama i kritički promišljaju o njima.
„Lekcije su osmišljene tako da učenici ne budu samo slušaoci, nego aktivni sudionici kroz analizu i diskusiju, čime se podstiče tolerancija, poštivanje ljudskih prava i izgradnja mira u interkulturalnom društvu“, kazala je Kurtović.
Prema njenim riječima, moduli i lekcije primjenjivi su kroz više nastavnih predmeta a može se koristiti i u okviru projektnih aktivnosti, odnosno u neformalnom obrazovanju.
Četvrta interaktivna sesija je bila „MONuMENTI – promjenjivo lice sjećanja“, a koju je vodila Azerina Muminović, profesorica historije i stručna saradnica Instituta za razvoj i preduniverzitetsko obrazovanje Kantona Sarajevo. Muminović je govorila i o implementaciji priručnika „Holokaust i mir: Lekcije iz prošlosti za budućnost“, koji je sastavni dio nastavnog plana i programa od 2023. godine na području Kantona Sarajevo.
Ovi materijali, kako je kazala Muminović, predstavljaju važan korak u očuvanju kulture sjećanja u odgojno-obrazovnom sistemu. Oni omogućavaju standardizovan i alternativni pristup učenju o Holokaustu, ratnim događajima u Bosni i Hercegovini, spomenicima, memorijalizaciji i položaju manjinskih grupa.
Edukacija nastavnika – temelj izgradnje mira
O značaju ovakvih edukacija za nastavnike i edukatore govorila je i Medina Halilović, nastavnica u OŠ „Fahrudin Fahro Baščelija“. Istakla je da stručno osposobljavanje nastavnika i edukatora može imati dugoročan uticaj na izgradnju kulture mira i tolerancije među mladima u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde.
Prema njenim riječima, ovakvi treninzi nastavnicima pružaju znanja i vještine za prepoznavanje i prevenciju nasilja, diskriminacije i predrasuda, te alate za promovisanje dijaloga, međusobnog uvažavanja i nenasilnog rješavanja konflikata.
,,Kao ključne osobe u odgojno-obrazovnom procesu, nastavnici svojim pristupom i ličnim primjerom mogu pozitivno uticati na stavove i ponašanje mladih, potičući ih na poštivanje različitosti i izgradnju tolerantnog društva zasnovanog na miru i saradnji“, objasnila je Halilović.
S tim se slaže i nastavnica Zijada Peštek iz Osnovne škole „Mehmedalija Mak Dizdar“, koja smatra da su najučinkovitiji interaktivni i participativni pristupi u nastavi, poput analize izvora, vođenih diskusija, projektnog učenja i povezivanja historijskih tema s aktuelnim društvenim pitanjima. Kako ističe, aktivnosti koje učenike potiču da razmišljaju o uzrocima i posljedicama sukoba, ali i o vrijednostima mira, solidarnosti i odgovornosti, pomažu im da prošlost ne doživljavaju kao apstraktan sadržaj, već kao važnu lekciju za izgradnju kulture mira, odgovornosti i međusobnog poštovanja.
Priručnik „Holokaust i mir: Lekcije iz prošlosti za budućnost“ primjenjuje se od školske 2023/2024. godine u Kantonu Sarajevo. Omogućeno je podučavanje o temama Holokausta, moralnog i građanskog ponašanja, mira i ljudskih prava za oko 400.000 učenika/ca osnovnih i srednjih škola, kao i studenata, kroz predmete poput historije, građanskog prava, demokratije, jezika i književnosti, te interaktivne radionice i diskusije.
Nakon Kantona Sarajevo, predstavljanje priručnika i edukativna radionica su održani za nastavnike/nastavnice, profesore i edukatore sa područja Bosansko-podrinjskog kantona, a očekuje se da na početku ove školske godine postane sastavni dio nastavnog plana i programa.
Edukativne radionice i predstavljanje priručnika biti će nastavljeno i u drugim kantonima, kao i u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu.
