Pravda i odgovornost za preživjele silovanja i seksualnog zlostavljanja počinjenog u ratu u Bosni i Hercegovini (BiH) mogu biti korisna iskustva i prakse za međunarodnu zajednicu, nevladine organizacije ali i preživjele ratnih zločina koji se čine u Ukrajini više od 25 godina kasnije.
Koristeći savremene pristupe i terapijske tehnike Udruženje građana Centar za ranu intervenciju djece s poteškoćama u razvoju “Mali svijet” više od 12 godina pokušava omogućiti djeci u dobi od 18 mjeseci do šest godina lakše savladavanje svakodnevnih prepreka i poteškoća s kojima se suočavaju kako bi dostigli svoj puni potencijal u najranijem periodu, kao i svjetliju budućnost.
Zlatan Kovačević, osnivač SOS Bihać, u protekle četiri godine okuplja volontere iz Bosne i Hercegovine ali i inostranstva kako bi pomogli ljudima koji su u nevolji a nalaze se na području Unsko-sanskog kantona. Kovačevićev dugogodišnji rad na različitim projektima koji su humanog karaktera, a koji je i kao dječak bio među prvim civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini, pokazatelji su borbe i spremnosti običnog čovjeka da pomogne drugima.
Židovski pravni teoretičar poljskog porijekla Raphael Lemkin prvi je skovao termin ʻgenocidʼ u djelu ʻVladavina osovine u okupiranoj Evropi: Zakoni okupacije, analiza vlade, prijedlozi za ponovnu uspostavuʼ 1944. godine. Lemkinov opis genocida podrazumijeva „zločinačku namjeru da se uništi ili trajno osakati jedna grupa“. Ovom definicijom postavio je temelje za Konvenciju o genocidu i studije o genocidu kao sociološku disciplinu.
Borba protiv trgovine ljudima i dalje je jedno od glavnih pitanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH) iako se ulijeva nada obzirom na nedavne reforme koje bi trebale doprinijeti učinkovitijoj borbi, ali za potpunu eliminaciju trgovine ljudima neophodni su preventivni napori i poticanje veće saradnje između političkih subjekata i civilnog društva.