Podijeljenost građana po etničkoj liniji opterećuje Mostar. Centar za mir i multietničku saradnju želi da kroz rad sa mladima spriječi razdvojenost i nagradi one koji pomogli gradu u teškim vremenima.
Centar za mir i multietničku saradnju u Mostaru je osnovan prije 16 godina, sa ciljem istraživanja i dokumentiranja važnih događaja u povijesti grada Mostara i Hercegovine (u periodu od 1990. do 2004. godine), sa namjerom da ti događaji postanu dostupniji javnosti.
Alija Behram, predsjednik Upravnog odbora Centra za mir i multietničku saradnju, kaže da je glavna ideja bila da sačuvamo naša sjećanja, ali i autentična svjedočenja drugih. ,,Naša dokumentacija je korištena u važnim sudskim procesima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu.”
Iz rada ove organizacije su proizašle mirovne nagrade Mimar Mira i Mostar Peace Connection. Priznanje Mimar mira je priznanje utemeljeno 2014. godine povodom desete godišnjice obnove Starog mosta u Mostaru, i dodjeljuje se za predan i prepoznatljiv doprinos građenju i afirmaciji mira na prostorima Bosne i Hercegovine (BiH) i regije u poslijeratnom razdoblju. Mostar Peace Connection je međunarodno priznanje istaknutim pojedincima za doprinos miru i uspostavu povjerenja i suradnje među ljudima.
Neki od poznatih dobitnika ovih nagrada su: Stjepan Mesić, Blaž Slišković Baka, Luciano Pavarotti, Nelson Mandela, Ivica Račan, Vahid Halihodžić, Sulejman Rebac i drugi. Sama priznanja su nastala iz manifestacije ,,Mostar ne zaboravlja svoje prijatelje” gdje Mostarci imaju priliku vidjeti one koji se zalažu za njihov grad i zahvaliti im se, jer lokalne vlasti, prema mišljenju Centra, nisu pokazale interes da to same učine.
,,Nazivom manifestacije želimo poručiti svijetu da je jako važno ne zaboravljati i svega se sjećati. To se posebno odnosi na one prijatelje Mostara koji su dolazili u najtežim vremenima i čak preživljavali atentate, kao Hans Koschnick. Treba li posebno spominjati i elaborirati razloge za našu nagradu koju je dobio španjolski diplomat Federico Major Zaragoza, bivši direktor UNESCO-a i zasluge Charlesa Portmana, bivšeg direktora World bank u New Yorku, koji su bili direktno zaslužni za obnovu Starog mosta, kao svjetskog projekta mira, te uvrštenja ovog veličanstvenog spomenika u svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a?”, istaknuo je Behram.
Međuetnički odnosi u BiH su predmet same politike države, a kako kaže Behram, građani su ti koji su napravili ozbiljnije korake ka pomirenj. ,,Usprkos pojedinačnim incidentima, nema straha ni barijera za prelaske, ljudi se druže na različitim manifestacijama i događajima. Stranke i političari su ti koji Mostarcima zagorčavaju život i čine ga kompliciranim, stvarajući privid nesnošljivosti i nemogućnosti života zajedno.”
Međutim, takva politika je providna i sve više ljudi je kritizira i razobličava kao politiku koja ide samo u korist uskim političkim lobističkim centrima kako bi sačuvali vlast i privilegije. ,,Ohrabrivanje građana u opiranju takvoj politici je važna dimenzija programa Centra za mir”, ističe Behram, dodajući da misli da je potrebno još mnogo truda i vremena kako bi se međuetnička situacija u Mostaru nazvala poželjnom.
Mostar, kako pojašnjava Behram, podijeljen je u obrazovnom smislu, odnosno postoji hrvatski nastavni plan i program, koji dolazi iz Zagreba, kao i federalni, koji dolazi iz Sarajeva.
,,Grad Mostar jedini je grad u Europi u kome već gotovo desetljeće, nije bilo lokalnih izbora, dok izvršne funkcije obavljaju osobe koje nemaju mandate dobijene od građana ali su tu zahvaljujući dekretu Ureda Visokog predstavnika (OHR-a).”
Takvo stanje u Mostaru odgovara najutjecajnijim strankama, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koje ne žele raditi i pronaći općeprihvatljivo rješenje kako urediti Mostar u korist svih njegovih građana.
Centar za mir i multietničku saradnju planira u budućnosti otvoriti Muzej sjećanja i Muzej Mimara mira, kako bi se mladi kroz posjete, sate povijesti, razgledanje i razgovor upoznali sa ljudima koji su pomogli gradu Mostaru, ali i izgradnji međuetničkih odnosa.
Centar je uvijek otvoren za suradnju sa mladim ljudima kroz seminare, razna istraživanja, doktorske radove, a njhova arhiva dokumenata i nastojanje da građani dođu do istine koja se dogodila tijekom prošlih godina i nagrađivanje onih koji su štitili grad Mostar, odvaja ih od ostalih nevladinih organizacija.
Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.
Pomoć pri realizaciji ovog projekta ljubazno je osigurao fond National Endowment for Democracy (NED) i Robert Bosch Stiftung.
