Broj žrtava duhana u BiH se i dalje povećava svake godine dok duhanska industrija biva neoštećena, a epidemija duhana bjesni sa više od 2.000 djece i 1.053.000 odraslih koji svakodnevno koriste duhanske proizvode.
Svake godine, više od 8.600 ljudi u Bosni i Hercegovini (BiH) umre od bolesti izazvanih duhanom. Prema podacima američkog Ministarstva zdravstva i usluga, potrošnja duhana doprinosi brojnim zdravstvenim problemima kao što su rak, respiratorni problemi i kardiovaskularne bolesti, a podaci pokazuju da postoji i uzročna veza između pasivnog pušenja i kardiovaskularnih bolesti. Broj žrtava duhana u BiH se i dalje povećava svake godine dok duhanska industrija biva neoštećena, a epidemija duhana bjesni sa više od 2.000 djece (10-14 godina) i 1.053.000 odraslih (u dobi od 15+ godina) koji svakodnevno koriste duhanske proizvode (Tobacco Atlas, 2019.).
Svjetska banka je u februaru 2019. godine objavila studiju pod nazivom ,,Vrijeme je za prestanak pušenja: Povećanje poreza na duhan i dobrobit domaćinstava u Bosni i Hercegovini”. Studija, koja je nedavno predstavljena u Sarajevu, dio je većeg istraživanja koje je Svjetska banka sprovela u zemljama širom svijeta. Ono što ovu studiju čini jedinstvenom je to što je prva takve vrste u BiH. Ekonomisti koji su doprinijeli istraživanju se nadaju da će prikupljeni empirijski dokazi staviti u fokus problem duhana u BiH i doprinjeti produktivnijim političkim raspravama o potrošnji duhana i akcizama na isti.
Prema mišljenju višeg ekonomiste Svjetske banke, Alana Fuchsa, cilj ove studije bio je procjena distribucijskog efekta povećanja poreza na duhan u BiH. Ovo je urađeno ispitivanjem uticaja tri indikatora: (1) povećanje cijene duhanskih proizvoda povećanjem poreza, (2) smanjenje medicinskih troškova i (3) povećanje prihoda zbog produženja godina rada kao rezultat dužeg životnog vijeka. Značajan ključni doprinos predstavlja kvantifikacija učinaka što omogućava da elastičnosti cijena variraju u decilima potrošnje, kroz različite dohodovne grupe.
Jedan od zaključaka studije je da će više od 60% stanovništva imati koristi ukoliko dođe do naknadnog povećanja cijena cigareta. Ukratko, povećanje poreza bi podiglo cijenu duhana, što bi dovelo do ukupnog smanjenja njegove potrošnje, što bi dugoročno smanjilo štetne posljedice pušenja. Zanimljivo je da je studija takođe otkrila da su koristi za domaćinstva sa nižim primanjima veća, jer je veća vjerovatnoća da će ova domaćinstva reagovati na povećanje cijena tako što će smanjiti potrošnju duhana.
Štetni uticaji konzumiranja duhana prevazilaze samo zdravstvena oboljenja i pitanja kao što su ogromni ekonomski troškovi koje pušenje izaziva u BiH se ne mogu zanemariti. Negativne posljedice na razvoj ljudskog kapitala uključuju povećanje ekonomskog opterećenja koje rezultira gubitkom produktivnosti rada, nižom zaradom zbog ranog mortaliteta i morbiditeta, kao i povećanjem troškova izdataka za zdravstvo, koji trenutno iznose oko 891 milion konvertibilnih maraka godišnje. Ovaj broj ekvivalentan je 3.4% bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH (izvještaj Svjetske banke, 2019.).
Smanjenje potrošnje duhana u BiH postalo je prioritet Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ne samo zbog visokih troškova zdravstvene zaštite, već i zbog toga što je prilagođavanje postojećih akciznih politika nužno za ulazak zemlje u Evropsku uniju (EU). Nastavak harmonizacije pravila o akcizama sa standardima EU je neophodan korak za svakog budućeg člana EU, a BiH je trenutno na pola puta do dostizanja ovog cilja. Međutim, konstantno i redovno povećanje akciza rezultiralo je dosljednim povećanjem cijena na duhanske proizvode, što je, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o globalnoj epidemiji duhana (2017.), dovelo do značajnog smanjenja pušenja cigareta kod oba spola.
Prema drugom izvještaju Globalnog istraživanja o konzumaciji duhana mladih, prevalenca upotrebe cigareta među mladima (u dobi od 13 do 15 godina) takođe je pala sa 14.3% u 2008. godini na 12.7% u 2013. godini. Još jedna korist od akciza jeste da ovaj proces rezultira većim vladinim prihodima, koji se zatim mogu koristiti za smanjenje poreza na drugim mjestima ili za finansiranje neophodne prevencije i kontrole bolesti povezanih sa konzumacijom cigareta.
Jedan od primarnih ciljeva SZO je da smanji potrošnju duhana tako što će promovisati implementaciju MPOWER kontrolnih politika, koje uključuju praćenje proizvodnje i potrošnje duhana, nepušačke politike, programe za podršku prestanku pušenja, pružanje zdravstvenih savjeta, kao i politike oporezivanja. Među ovim politikama, oporezivanje duhana se smatra jednom od najefikasnijih metoda za smanjenje potrošnje duhana (Svjetska banka, 1999.).
Međutim, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu, Emanuel Salinas, priznaje da je oporezivanje duhana samo djelomičan dio odgovora i da je potrebno razmotriti i druga rješenja. Efikasnost oporezivanja duhana dodatno zavisi od toga kako povećavanje poreza na konačnu cijenu utiče na potrošače. Studija predstavljena u februaru zaključuje da je integrativni pristup anti-duhanskim politikama koje kombinuju politike oporezivanja i promjene ponašanja stanovništva, potreban da bi se ostvarile pozitivne društvene promjene i dugoročni rezultati.
Pridružite nam se i vi! Potpišite obećanje podrške okruženju bez duhanskog dima u BiH na www.klimabezdima.com.
