U svojoj knjizi Od ogorčenosti do hrabrosti, feministkinja Anne Firth Murray navodi: „Biti rođen kao žensko je opasno za vaše zdravlje. Ova stvarnost možda nije istinita za mnoge čitatelje, ali za većinu žena koje žive u siromašnim zemljama širom svijeta, to je poražavajuća činjenica.”
Većina ljudi je svjesna razarajućih posljedica konzumiranja duhana, ali malo ljudi zna da pušenje ne pogađa muškarce i žene jednako. Pušenje i duhanska industrija su posebno opasni za žene, bilo da su one aktivni pušači ili nepušači.
Zdravstvene organizacije u svijetu sistematski raščlanjuju svoje statističke podatke između muške i ženske populacije. Glavni razlozi za to su da ovisnost o duhanskim proizvodima izaziva različite zdravstvene probleme kod muškaraca i žena, te da se ponašanje među pušačima uglavnom razlikuje između dva spola. U Izvještaju o rodu i duhanu objavljenom 2003. godine od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), autori napominju da ,,žene pušači imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, posebno u kombinaciji sa oralnim kontraceptiva, rizik od veće stope neplodnosti, preranog poroda, rađanja djece koja su ispod normalne težine, raka grlića materice, rane menopauze i fraktura kostiju.”
Razlika između muškaraca i žena pušača je takođe povezana sa različitim „psihološko-socijalnim aspiracijama” (SZO, 2003). Prevladavajuće rodne norme za muškarce i žene uveliko utiču na razloge za počinjanje ili odustajanje od pušenja. Rodni stereotipi se zloupotrebljavaju u marketinškim kampanjama duhanske industrije. Za muškarce, konzumiranje duhana je povezano sa muževnošću i avanturom, vrijednostima koje se obično smatraju vrijednostima alfa muškarca. Nasuprot tome, reklame koje ciljaju žene povezuju duhan sa „zavodljivim, ali lažnim slikama vitalnosti, emancipacije, sofisticiranosti i seksualne privlačnosti” (SZO, 2003). Pored ovoga, mnoge duhanske kompanije dizajniraju takozvane „slim” cigarete koje se prodaju kao manje štetne i imaju za cilj da privuku žene i djevojke koje ne puše. Atlas duhana ističe da su ove marketinške kampanje posebno štetne za rodnu ravnopravnost. Na njihovoj web stranici se navodi, ,,da bi privukli više klijenata, duhanska industrija agresivno plasira svoje proizvode ženama i djeci”.
Ipak, globalni statistički podaci ukazuju na veći broj muškaraca pušača. Podaci Atlasa duhana navode da su ,,globalno, 942 miliona muškaraca i 175 miliona žena u dobi od 15 godina i više pušači.” Grafikoni sa podacima za svaku zemlju sistematski ukazuju na veći broj muškaraca pušača, sa dramatičnim razlikama u npr. Kini gdje je 236 miliona muškaraca pušača i 14 miliona žena pušača.
Da li ove razlike znače da su žene manje izložene opasnosti umiranja zbog konzumiranja duhana? Upravo suprotno, budući da su izložene okruženju sa duhanskim dimom, žene nepušači posebno pate od nuspojava konzumiranja duhana. Na primjer, jedno istraživanje (SZO) ukazuje da je ,,stopa smrtnosti od raka pluća u Evropskoj Uniji gotovo tri puta veća za žene u odnosu na muškarce nepušače, što istraživači pripisuju izloženosti duhanskom dimu od strane partnera pušača.”
Kontekst u Bosni i Hercegovini odražava ukupne globalne trendove između muškaraca i žena pušača. Atlas duhana za BiH pokazuje da, uprkos nedavnom napretku postignutom u politici regulacije duhanskih proizvoda, muškarci u BiH puše 48% više nego u drugim zemljama sa indikatorom visokog razvoja (HDI), dok 30% žena u BiH puši više u poređenju sa drugim državama. Ove razlike u pušačkim navikama su jasan pokazatelj ekonomske rodne neravnopravnosti u BiH. Kao što je istaknuto u rodnoj analizi objavljenoj od strane Measure BiH, rodna neravnopravnost u zapošljavanju je visoka u oba entiteta. Jedna od često pomenutih činjenica je da su dvije trećine nezaposlenog stanovništva u BiH žene. Kao direktna posljedica toga, u većini bosanskih tradicionalnih domaćinstava i ruralnih područja žene imaju niže prihode (ako ih uopće imaju) nego njihovi muževi i ne mogu si priuštiti duhan.
Detaljniji pregled izvještaja Svjetske banke o povećanju poreza na duhan i dobrobit domaćinstava u BiH, koji je objavljen u februaru, otkriva dodatne zanimljive činjenice o potrošnji duhana i rodnoj neravnopravnosti u zemlji. S jedne strane, muškarci i žene jednako umiru od bolesti vezanih za duhan. U 2015. godini, od ukupno 20.267 evidentiranih žrtava direktne potrošnje duhana, 10.300 su bili muškarci, a 9.927 žene. S druge strane, grafikoni koji pokazuju medicinske troškove liječenja bolesti povezanih s duhanom iznenađujuće ukazuju na značajne rodne razlike. Sve u svemu, žene troše mnogo manje novca na medicinske troškove kako bi izliječile svoje bolesti povezane sa duhanom (vidi tabelu 6, strana 23), sa oko 68 miliona KM potrošenih za muškarce i 24 miliona KM za žene.
Ovi različiti statistički podaci ukazuju na to da je konzumacija duhanskih proizvoda, kao i pasivno pušenje, pitanje neravnopravnosti u cijelom svijetu, ne samo u BiH. Pristup zdravom životnom okruženju je osnovno ljudsko pravo, međutim velika većina žena pati od nuspojava pušenja, posebno u siromašnijim zemljama gdje još uvijek nedostaju propisi i zakoni o kontroli duhana.
Treba imati na umu da je pušenje povezano sa pitanjima mentalnog zdravlja, koji su još uvijek prisutni u postkonfliktnim društvima kao što je BiH. Takođe, za oba spola i sve rodove, depresija i druge mentalne bolesti su važni faktori koji doprinose početku pušenja u siromašnijim zemljama. Mentalni poremećaji i problemi ovisnosti prečesto su stigmatizirani – još uvijek mnoge žene širom svijeta nemaju besplatne, pristupačne i kvalitetne usluge po pitanju mentalnog zdravlja.
Dakle, koja su rješenja na raspolaganju? Prvi prioritet jeste osigurati da nepušači budu zaštićeni od štetnog djelovanja duhanskog dima. U BiH, Svjetska banka je pokrenula inicijativu „Klima bez Dima” za zabranu pušenja u javnim zatvorenim prostorima širom zemlje. Druge inicijative kao što je Asocijacija XY, koja omladini pruža psihološku podršku i savjetovanje o reproduktivnom zdravlju, također bi trebale biti raširenije i dostupnije ženama i djevojčicama u BiH.
Kako bi saznali više o inicijativi „Klima bez dima” i potpisali obećanje podrške zaštiti građana od izloženosti pasivnom pušenju, posjetite www.klimabezdima.com.
