Izaberi zdravlje, a ne duhan!

Kao najbolji argument protiv upotrebe duhanskih proizvoda uvijek je onaj, iako općepoznat i višestruko ponavljan, da na svijetu puši više od tri milijarde ljudi, od kojih svakih osam sekundi, jedna osoba umire.

Pušenje povećava rizik od nastanka mnogih bolesti, posebno srčanog i moždanog udara. Rizik od raka pluća povećava se brojem ispušenih cigareta, udisanjem dima, ranim početkom pušenja, uvlačenjem dima cigarete nekoliko puta, te ponovnim paljenjem polupopušene cigarete.

Iako svjesni svih činjenica, veliki broj ljudi se i dalje ne uspijeva izboriti sa ovim problemom. Pored uništavanja zdravlja, slijedi i ugrožavanje zdravlja drugih ljudi, te (ne)svjesno zagađivanje okoline.

Koliko smo ustvari jaki i koliko nam je stalo do našeg, ali i zdravlja drugih ljudi, kao i do sredine u kojoj živimo, shvatit ćemo nakon razmišljanja o pomenutim stvarima. Štetnost je evidentna i svaki dan se uvjeravamo u nju. Ali, potreban je klik. Klik u vašoj glavi. Zato, neka klikne, prije nego što to bolest učini.

Odluka je vaša – želite zdraviji život, porodicu i okolinu?


Ovaj članak je nastao u okviru multimedijalnog takmičenja ,,Klima Bez Dima”. Inicijativa ,,Klima bez dima” je pokrenuta  u okviru projekta ,,Smanjenje faktora rizika za zdravlje u Bosni i Hercegovini”, kojeg podržava Vlada Švicarske, a sprovodi Svjetska banka u BiH u partnerstvu sa entitetskim ministarstvima zdravstva, entitetskim institutima za javno zdravstvo i ostalim lokalnim zainteresovanim grupama. Kako bi saznali više o inicijativi Klima bez dima i potpisali obećanje podrške zaštiti građana od izloženosti pasivnom pušenju, posjetite bit.ly/klimabezdima.

ZA VIŠE INFORMACIJA O TOKU TAKMIČENJA I PROGLAŠENJU POBJEDNIKA, PRATITE KLIMU BEZ DIMA NA FACEBOOKU (@KlimaBezDima) I INSTAGRAMU(@klimabezdima)!

Amila Žunić

Amila je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Bihaća. Studentica je na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću na Odsjeku za Bosanski jezik sa književnošću i historiju. Aktivistica je, a njena posljednja akcija bila je podučavanje djece izbjeglica bosanskom jeziku.

Vezani članci

Ljudski nemar uništava prirodu
Iako je poznata kao „grad zelenila“, Banja Luka pokazuje da ljudska nemarnost nadjačava spremnost i trud građana i službi koje su zadužene za održavanje grada. Na pojedinim mjestima možemo vidjeti primjere koji narušavaju davno dobijen epitet ove „ljepotice sa Vrbasa“.
Teška borba za jednakost: LGBTQ zajednica Banjaluke
Kao i u mnogim drugim gradovima pripadnici LGBTQ tako i u Banja Luci susreću se mnogim izazovima jer su „drugačiji“ u odnosu na okruženje, zahtjevaju prava koja nisu prava većine, sukobljavaju se sa porodicom i prijateljima zbog načina života koji su izabrali.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu