Izaberi zdravlje, a ne duhan!

Kao najbolji argument protiv upotrebe duhanskih proizvoda uvijek je onaj, iako općepoznat i višestruko ponavljan, da na svijetu puši više od tri milijarde ljudi, od kojih svakih osam sekundi, jedna osoba umire.

Pušenje povećava rizik od nastanka mnogih bolesti, posebno srčanog i moždanog udara. Rizik od raka pluća povećava se brojem ispušenih cigareta, udisanjem dima, ranim početkom pušenja, uvlačenjem dima cigarete nekoliko puta, te ponovnim paljenjem polupopušene cigarete.

Iako svjesni svih činjenica, veliki broj ljudi se i dalje ne uspijeva izboriti sa ovim problemom. Pored uništavanja zdravlja, slijedi i ugrožavanje zdravlja drugih ljudi, te (ne)svjesno zagađivanje okoline.

Koliko smo ustvari jaki i koliko nam je stalo do našeg, ali i zdravlja drugih ljudi, kao i do sredine u kojoj živimo, shvatit ćemo nakon razmišljanja o pomenutim stvarima. Štetnost je evidentna i svaki dan se uvjeravamo u nju. Ali, potreban je klik. Klik u vašoj glavi. Zato, neka klikne, prije nego što to bolest učini.

Odluka je vaša – želite zdraviji život, porodicu i okolinu?


Ovaj članak je nastao u okviru multimedijalnog takmičenja ,,Klima Bez Dima”. Inicijativa ,,Klima bez dima” je pokrenuta  u okviru projekta ,,Smanjenje faktora rizika za zdravlje u Bosni i Hercegovini”, kojeg podržava Vlada Švicarske, a sprovodi Svjetska banka u BiH u partnerstvu sa entitetskim ministarstvima zdravstva, entitetskim institutima za javno zdravstvo i ostalim lokalnim zainteresovanim grupama. Kako bi saznali više o inicijativi Klima bez dima i potpisali obećanje podrške zaštiti građana od izloženosti pasivnom pušenju, posjetite bit.ly/klimabezdima.

ZA VIŠE INFORMACIJA O TOKU TAKMIČENJA I PROGLAŠENJU POBJEDNIKA, PRATITE KLIMU BEZ DIMA NA FACEBOOKU (@KlimaBezDima) I INSTAGRAMU(@klimabezdima)!

Amila je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Bihaća. Ima 22 godine, diplomirana profesorica bosanskog jezika, književnosti i historije. Također radi kao novinarka RTVUSK, dopisnica magazina Karike. Pisala za nekoliko lokalnih portala, sarađivala sa nekoliko medija na različitim pričama te pohađala mnoštvo edukacija koje se tiču novinarstva.

Vezani članci

Cenzura u moderno doba
Engleski pjesnik i državni službenik, John Milton, je rekao o slobodi govora: „Jer ova je sloboda najvažnija stvar koja čini našu sreću ili nevolju, naš uspjeh ili neuspjeh, našu čast ili sramotu.“ Ova izjava ostaje jedna od najmoćnijih izjava na ovu temu jer prepoznaje temeljnu istinu o ljudskoj prirodi: mi, kao vrsta, prirodno težimo slobodi. Čovjek je biće kojem su granice i okviri nametnuti. Naučeni smo modusima ponašanja i zajedno s njima funkcionišemo kroz život. Unutar svih sloboda je sloboda govora. U modernom svijetu gdje se propagira fluentan diskurs često dolazi i do prikrivenih cenzura ili sadržaja koji je smjerno prikriven.
Konferencija u Srebrenici: Zajedno sa Jevrejima o prevenciji genocida
Puno prije jula 1995. godine, kada su svjedočili uništenju svog grada jedinim priznatim genocidom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, znali su i učili o Holokaustu. Ovo je potvrdila Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, kojoj su sin i suprug bili među više od 8.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana koje su snage bosanskih Srba ubile tokom jula 1995. godine.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu