Zapadnjačke vođe prepoznaju važnost članstva u NATO za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i zalažu se za to da se ova država integriše u Euro-Atlantsko partnerstvo i institucije. Ovo je potvrđeno i u decembru 2018. godine kada su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a odobrili prvi bh. Godišnji nacionalni program čime je ova država dobila ponudu za Akcioni plan za članstvo u NATO-u. Međutim, vođe i građani BiH još uvijek nisu došli do koncenzusa.
Sva tri člana Predsjedništva BiH su 2010. godine jednoglasno odlučili da se približe članstvu u NATO-u kroz učestvovanje u Akcionom planu za članstvo. Od tada, interni rascjepi i drugi izazovi su produžili ono za šta se nadalo da će biti gladak proces prema članstvu. Članstvo u NATO-u će imati značajan efekat na politiku, sigurnost, ekonomiju i međunarodne odnose u Bosni i Hercegovini (BiH), iako se različite stranke koje su upletene jedva mogu dogovoriti da li će taj efekat biti pozitivan ili ne.
Ideološki, države članice NATO-a su posvećene liberalnoj demokratiji i povezanim vrijednostima, kao što su univerzalna ljudska prava. Prvobitna ideja za NATO savez je bila da se zapadnjačke demokratije kolektivno brane od Sovjetskog Saveza i načela komunizma. Nakon pada Sovjetskog Saveza, primarni fokus NATO-a se pomjerio na zaštitu univerzalnih ljudskih prava. To je dovelo do implementacije nekoliko humanitarnih intervencija, često u obliku vojnih kampanja u državama koje krše ljudska prava. Jedna od tih intervencija, Operacija Namjerna Sila (Operation Deliberate Force), je lansirana odmah nakon genocida u Srebrenici u julu 1995. godine. Ova operacija koju je vodio NATO je uključivala kampanju zračnih napada sa ciljem potkopavanja sposobnosti Armije Republike Srpske da napada preostala ,,sigurna područja”.
Kao rezultat Operacije Namjerna Sila, bosanski Srbi, koji sada sačinjavaju većinu u entitetu Republika Srpska (RS), su razvili nepovoljno mišljenje o NATO-u i stoga se suprostavljaju bilo kakvim naporima prema priključenju u savez. Prema podacima studije koja je sprovedena u RS-u, samo je 18% bosanskih Srba za članstvo u NATO-u, u poređenju sa 71% ne-srba koji žive u tom entitetu.
Bivši predsjednik Republike Srpske i trenutni srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, 2016. godine je izjavio: ,,Narod će odlučiti da li žele da se ovo mjesto integriše u NATO, sa Srbijom izvana, i da li žele granicu na Drini. Šta god bude njihova odluka, biti će i moja”. Ova izjava naglašava da se odluka o priključenju NATO-u ne treba prepustiti političkoj eliti BiH. Međutim, nedavna izjava Dodika svjedoči drugačije: ,,Nema NATO, eto šta možemo očekivati. Republika Srpska je rekla da NATO nije naš nacionalni ni državni interes. Možda smo nekada mislili ili morali da mislimo da je to moguće, sada mislimo da nije ni fer, ni pošteno, da narod koji je bombardovan od strane NATO bude članica te organizacije.”
Neki stručnjaci vjeruju da neće biti promjene stava unutar RS-a dok god susjedna Srbija ne odluči da se priključi NATO-u. Prema anketama, samo 13% Srba su za članstvo u NATO-u , broj koji dalje komplikuje de facto odnos entiteta sa Rusijom koja nije članica NATO-a. Rusija, istorijski saveznik srpskog naroda i pravoslavna hrišćanska nacija, je kritična prema širenju NATO-a u jugoistočnu Evropu i gleda na to kao prijetnju svojim geopolitičkim interesima. Ministar vanjskih poslova Rusije, Sergej Lavrov, je rekao: ,,Što se tiče širenja NATO-a [na Balkan], ja to vidim kao grešku, čak i kao provokaciju […] To je, na neki način, neodgovorna politika koja potkopava odlučnost da se izgradi sistem jednake i dijeljene sigurnosti u Evropi, jednake za sve, bez obzira na to da li je određena država član ovog ili onog bloka”.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, čini se da postoji više optimističan pogled na mogućnost članstva u NATO-u, kao što su izrazili Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH i Bakir Izetbegović, bivši član Predsjedništva BiH. Izetbegović smatra da je ,,članstvo u NATO-u čvrsto utvrđeno u Zakonu o odbrani i potvrđeno jednoglasnom odlukom Predsjedništva BiH 2008. godine. Uprkos svim političkim, institucijskim, ekonomskim, i budžetskim izazovima sa kojima se susrećemo, postigli smo stalan napredak u ispunjavanju standarda koji su potrebni za članstvo u NATO-u… poboljšavajući sveukupne mogućnosti našeg odbrambenog sistema”.
Zapadnjačke države imaju svoja vlastita mišljenja o NATO statusu BiH. Tokom posjeta državi, zapadnjačke vođe su se često osvrtale na promjene koje se moraju desiti da bi članstvo bilo postignuto. Na primjer, bivši ambasador Johnathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH, je izjavio da će put prema članstvu u NATO-u biti težak zbog neimplementacije reformi i skepticizma unutar Republike Srpske. Bivša američka ambasadorica u BiH, Maureen Cormack, ima više optimističan pogled, izjavljujući da bi uspjeh BiH u postajanju članom NATO-a signalizirao sigurnu ekonomiju za strane investitore, što bi otvorilo vrata prijeko potrebnim stranim investicijama.
Ministri vanjskih poslova NATO-a su 2010. godine pozvali BiH da se pridruži Akcionom planu za članstvo (MAP), inicijativi koja nudi savjete, pomoć, i praktičnu podršku skrojenu bilo kojoj državi koja želi da postane član NATO-a. Države koje su dio MAP-a moraju predavati godišnje izvještaje koji obuhvataju političke, ekonomske, odbrambene, resursne, sigurnosne i zakonske aspekte priprema za moguće članstvo. Iako je Predsjedništvo BiH jednoglasno odlučilo da se pridruži MAP-u, prepreku predstavlja nepokretna obrambena imovina države, koja mora biti registrovana kao državno vlasništvo za upotrebu od strane državnog ministarstva odbrane.
Bez obzira na javno mišljenje, i dalje stoji činjenica da je BiH već slala ljudstvo za svrhe međunarodnih NATO vojnih operacija. Tri godine nakon što su Oružane snage BiH postale ujedinjene, 2009. godine BiH je poslala određeni broj oficira u Međunarodnu Grupu Sigurnosne Podrške (International Security Assistance Force) u Afganistanu.
Ovo su samo neki od faktora koje BiH mora uzeti u obzir kako bi se integrisala u Euro-Atlantski sistem. Da li će bosanski političari glasati za potrebne reforme i implementirati ih? Šta će biti odgovor bosanskih Srba, pogotovo uzimajući u obzir Dodikove tvrdnje da od članstva ,,nema ništa’’? Mogućnost privlačenja stranih investitora i kapitala možda neće biti dovoljna da uvjeri bosanske Srbe da se pridruže ako bi to značilo da će uznemiriti svoje ruske saveznike. Međutim, Federacija Bosne i Hercegovine ne može nastaviti naprijed bez odobrenja od strane RS-a i bosanskih Srba, koji sačinjavaju skoro polovinu stanovnika države. Tjerati ove grupe u međunarodni vojni savez na koji mnoge od njih gledaju kao de facto terorističku organizaciju, bi dodatno moglo fragmentirati, destabilizirati i zatrovati interetničke odnose. Za sad, BiH će nastaviti da korača polako dok se interni izazovi i trnoviti međunarodni odnosi ne riješe.
Izvori:
Aleksander (2015). Citizens – not political elite – will decide on BiH's NATO membership. The Srpska Times, 15 January 2016. [Online] Available at: http://thesrpskatimes.com/citizens-not-political-elite-will-decide-on-bihs-nato-membership/
Becirević, Edina & Halilović, Majda & Hewer, Christopher J. & Robert, Ron (2015). Exploring attitudes to NATO in Republika Srpska. Global Discourse: An Interdisciplinary Journal of Current Affairs and Applied Contemporary Thought, Volume 5, Issue 4, pp. 579-599.
Dodik: Nema ništa od NATO! Nije fer da narod koji je bombardovan bude članica te organizacije. Oslobođenje. 31 December 2018. [Online] Available at: https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/dodik-nema-nista-od-nato-nije-fer-da-narod-koji-je-bombardovan-bude-clanica-te-organizacije-421559
“Izetbegović at NATO summit: BiH showed dedication to NATO values” (2014). Oslobođenje. 5 September 2014. [Online] Available at: http://www.oslobodjenje.ba/daily-news/izetbegovic-at-nato-summit-bih-showed-dedication-to-nato-values
Jacobsen, Mads (2015). 20 Years after Dayton: What's Next for Bosnia? Balkan Diskurs, 14 December 2015. [Online] Available at: http://www.balkandiskurs.com/en/2015/12/14/20-years-after-dayton-whats-next-for-bosnia/
Jacobsen, Mads (2016). Bosnia at a Crossroads in 2016. The Post-Conflict Research Center [Blog post], 15 January 2016. [Online] Available at: http://pcrcinterns.tumblr.com/post/137339956427/bosnia-at-a-crossroads-in-2016-one-of-sir-winston
NATO (2015). Membership Action Plan (MAP). Last updated 4 December 2015. [Online] Available at: http://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_37356.htm
NATO (2015). Relations with Bosnia and Herzegovina. Last updated 8 December 2015. [Online] Available at: http://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_49127.htm
“Only 13pct Of Serbian Citizens For NATO Membership – Poll” (2015). In Serbia Network. 15 December 2015. [Online] Available at: http://inserbia.info/today/2015/12/only-13pct-of-serbian-citizens-for-nato-membership-poll/
Sito-Sucic, Daria (2014). NATO's planned Balkan expansion a ‘provokation’: Russia's Lavrov. Reuters. 29 September 2014. [Online] Available at: http://www.reuters.com/article/us-nato-balkans-russia-idUSKCN0HO11W20140929
