#ŽENEBIH i obične heroine Bosne i Hercegovine

zenebih.tumblr.com

Ljudi će uvijek sumnjati u vašu ideju, ali najvažnija stvar je da vi sami vjerujete u nju uvijek, čak i ako u nečemu ne uspijete.

#ŽeneBiH – „Žene Bosne i Hercegovine“ – je projekt Maše Durkalić, Hatidže Gušić i Amile Hrustić Batovanja. Njihova ideja je prvenstveno bila da lansiraju kampanju na društvenim medijima koja će prikazati žene Bosne i Hercegovine (BiH) koje svojim radom i društvenim angažmanima preispituju ulogu žene u bosanskom društvu.

Kampanju su počele u martu 2018. godine sa objavom na „facebook-u“. Objava je bila o Staki Skenderevoj, prvoj učiteljici i društvenoj radnici u BiH. Kako su nastavljale sa identifikacijom i promocijom običnih heroina, tako je kampanja postajala popularnija. Pažnju su privukli ne samo ljudima na Balkanu, već i širom svijeta.

Facebook objava o Staki Skenderovoj (izvor: zenebih.ba)

Strast za proučavanjem istorije bosanskohercegovačkih žena, zajedno sa aktivističkim i feminističkim pozadinama, inspirisala je ove tri žene da svoju kampanju #ŽeneBiH odvedu korak dalje.

Taj korak je bilo pisanje i objavljivanje knjige koja govori o umjetnicama, pjesnikinjama. društvenim radnicama, nacionalnim heroinama, direktoricama, naučnicama, i ostalim ženama koje su bile pionirke u svojim oblastima.

Svaka priča čuva uspomene na žene koje su se borile za ženska prava za vrijeme kada takva prava uopšte nisu postojala i žene koje su dale svoje živote za borbu protiv fašizma.

Knjiga takođe, kroz fotografiju i riječ, govori o običnim ženama koje su se usudile razbiti postavljene barijere tako što su odlučile da sanjare i postižu više ciljeve.

Uprkos velikim preprekama i izazovima poput finansiranja i resursa, #ŽeneBiH su pokazale da je sve moguće kada je ideja podržana sa puno strasti i napora. Hatidža Gušić je ubijeđena da je njihova posvećenost organiziranju i planiranju bila ključna za uspjeh. „Vjerovanje u ideju je ključno,“ dodaje ona.

Knjiga #ŽeneBiH govori o običnim ženama koje su se usudile razbiti postavljene barijere tako što su odlučile da sanjare i postižu više ciljeve.

Amila Hrustić Batovanja kaže da „magija“ dolazi kao rezultat sopstvenog fokusiranja i stvari koje osoba sama može kontrolisati kako bi se ishod mogao ostvariti. „Ljudi će uvijek sumnjati u vašu ideju, ali najvažnija stvar je da vi sami vjerujete u nju uvijek, čak i ako u nečemu ne uspijete“, kaže Amila.

#ŽeneBiH su izdale knjigu na Međunarodni dan žena, 8. marta 2019. godine. Tačno godinu dana nakon njihove prve objave na facebook-u.
Knjiga se sastoji od 50 biografija žena iz Bosne i Hercegovine. Jedan od ciljeva je da inspiriše dalju dokumentaciju i edukacijske incijative. Rad #ŽeneBiH i njihova vizija pokazuje da se najbrilijantnije poruke mogu pojaviti na najneočekivanijim mjestima i inspirisati cijelu jednu regiju.

„Radom učite. Učite kada nešto poduzimate, ne kada razmišljate o poduzimanju nečega. Ne morate znati baš sve kako bi počeli nešto stvarati“, kaže Batovanja.

Šta možete reći našim čitaocima o projektu #ŽeneBiH?

Maša Durkalić: Knjiga #ŽeneBiH je jedna umjetnička, aktivistička i istraživačka inicijativa koja se sastoji od 50 biografija žena koje su razbile stereotipe i koje su se zalagale za ženska prava i emancipaciju u Bosni i Hercegovini. Svaka žena je ilustrirana od strane neke druge ilustratorice/dizajnerice/umjetnice iz BiH. Ovo je knjiga o prvim ženskim umjetnicama, spisateljicama, pjesnikinjama, društvenim radnicama, nacionalnim heroinama, direktoricama, naučnicama, muzičarkama, doktoricama, aktivistkinjama, profesoricama, dekanesama, pilotkinjama, pa čak i fudbalskim sudijama.

Šta vas je inspirisalo da napišete takvu knjigu?

Hatidža Gušić: Nas tri smo feministkinje i aktivistkinje. Mi tretiramo prava žena veoma ozbiljno i pokušavamo da doprinesemo poboljšanju pozicije žena u Bosni i Hercegovini kroz razne inicijative i akcije. Konstantno pričamo o nevjerovatnim ženama i njihovim postignućima. Bile smo zabrinute da se zapostavlja istorija žena pa smo zbog toga htjele učiniti nešto po tom pitanju.

Šta ste naučili u ovom kreativnom procesu?

Amila Hrustić Batovanja: Ovo je bio jedan veoma dug proces koji još uvijek nije završen. Naučila sam dosta toga i i dalje učim. Htjela bih naglasiti tri lekcije koje sam naučila kroz ovaj proces: Otpočnite nešto, samo možete kontrolisati vaš doprinos i vjerujte samom sebi i tom nekom „osjećaju“.

__________________________________________________________________________________

Ovaj članak je ranije objavljen u bosanskom izdanju ASBO Magazina tokom 2019. godine. ASBO je nezavisna publikacija koju je osnovala Fondacija D kao produžetak svoje misije otkrivanja i prikazivanja novih talenata. Magazin ima za cilj da prikaže umjetničke talente i potencijale Bosanaca i Hercegovaca kako bi ih osnažio i pružio međunarodnu platformu da podijele svoj rad, ideje i mišljenja o muzici, modi, umjetnosti i kinematografiji.

Kashif dolazi iz Danske gdje je diplomirao Međunarodne studije i društvene nauke i magistrirao Međunarodnu sigurnost i pravo. Osnovao je organizaciju pod nazivom Freedom Movements koja ima za cilj da poboljša život izbjeglica u Danskoj djelujući kao katalizator za osnaživanje njihovih glasova u društvu.

Vezani članci

Broj povratnika u Višegrad moguće da postane statistička greška
U Višegradu, koji je tokom rata podvrgnut jednoj od najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja, povratnici Bošnjaci koje smo posjetili tvrde da su međuetnički odnosi prijateljski, ali da nema turizma oko čuvenog mosta Mehmed paše Sokolovića i višegradske hidroelektrane „grad bi bio mrtav“.
“Kao da ste još uvijek tu”
Priča je mogla početi ovako: Imam jedno dijete, sina. Zjenicu oka moga. Sav moj ponos i dika je on.  Priča je mogla početi i ovako: Živimo našu bajku, a naše dvoje djece juri svoje snove. Život je lijep, ugodan. On ima posao, a ja se brinem o djeci i kući. Mi smo sretni. Čak je moglo biti i ovako: Imam majku i sestru. Nerazdvojne smo. Satima možemo kafenisati.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu