Tokom protekle decenije, nezaposlenost među mladima na Zapadnom Balkanu bila je stalna tema. Mladi ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova masovno napuštaju Balkan u potrazi za boljim poslom i šansom za kvalitetniji život.
„Iako na Kosovu postoji nezaposlenost, mislim da ljekari, advokati, arhitekte ne bi ostali bez posla. Ali, plate su veoma niske; većina ljekara na Kosovu takođe radi privatno [sa strane] da bi zaradili za život nešto iznad prosjeka, jer samo državna plata nije dovoljna”, kaže Genista, dvadesetogodišnja djevojka s Kosova, koja sada studira biohemiju na Univerzitetu u Tetovu, sa željom da pređe na medicinski fakultet na istom univerzitetu.
Genista živi u prepunom stanu s još pet cimera u Tetovu, pa smo čekali dok nije pronašla mirniju sobu. Početak je školske godine, a ona je daleko od Uroševca na Kosovu, njenog rodnog grada. Nije bilo lako napustiti porodicu, prijatelje i rodni grad u potrazi za svojim snom. Kao i oni koji odlaze iz zemlje zbog nedostatka posla, i ona napušta svoj rodni grad u potrazi za boljim obrazovanjem i na kraju, kako bi poboljšala svoje šanse da dobije pristojan posao.
„Iskreno, da nisam studirala da postanem ljekar, otišla bih u inostranstvo, negdje u Evropu da studiram nešto drugo, da radim i da imam bolji život. Ne bih ostala na Kosovu“, kaže Genista.
Prema Agenciji za statistiku Kosova, 2013. godine nezaposlenost mladih na Kosovu dostigla je 31.0%.
Stvari se nisu promijenile na bolje. Samo prošle godine stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 30,5%. Moglo bi se pomisliti da je to takođe bila posljedica pandemije izazvanom Covid-19, ali situacija je bila još gora 2019. godine, kada je stopa nezaposlenosti mladih na Kosovu dostigla 34,7%.
Bosna i Hercegovina se godinama suočava s brojnim političkim problemima, ali još jedna kriza samo pogoršava situaciju.
Erol Handžar (25), mladi novinar iz Sarajeva, tvrdi da se politička situacija godinama pogoršava, da se to nije jednostavno dogodilo u jednom danu. Prema Handžaru, građani nasjedaju na prazna obećanja političara koji koriste riječi kao što su „prosperitet i napredak samo tokom kampanje; pjevajući nam serenade o boljem životu. Na kraju će građani pokušati da dođu do avionskih karata do nekih boljih, obećanih zemalja jer se situacija ni na koji način neće popraviti”.
Kap koja je prelila čašu bila je kada je omladini Bosne i Hercegovine serviran narativ o „mogućem sukobu“ koji bi se mogao dogoditi, nakon odluke Valentina Inzko-a, kao bivšeg Visokog predstavnika Bosne i Hercegovine, o uspostavljanju zakona kojim se negiranje genocida zabranjuje i smatra krivičnim djelom kažnjivim po zakonu. Izazvane su velike tenzije kada je Milorad Dodik, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, iskoristio ovo kao još jedan izgovor za blokiranje funkcionisanja državnih institucija.
Zbog nestabilne političke situacije, generacija mladih Bosne i Hercegovine nastojaće u još većoj mjeri da napusti zemlju.
Što nosi budućnost za mlade stručnjake?
Stope nezaposlenosti među mladim ljudima stvaraju probleme za Zapadni Balkan jer je njihova budućnost nesigurna. Radnih mjesta je malo, a opšti nedostatak ekonomskih standarda i finansijske sigurnosti tjera sve veći broj mlađih ljudi da napuštaju zemlju.
Zapadni Balkan već godinama ima problem nezaposlenosti. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, procenat nezaposlenih lica u Bosni i Hercegovini u 2019. godini iznosio je 15,7%.
U Albaniji, najveći procenat nezaposlenih mladih ljudi je zabilježen 2010. godine, kada je 31,5% mladih bilo nezaposleno. Mnogi studenti za ovakvo stanje okrivljuju obrazovni sistem i nedostatak kulture stažiranja u Albaniji, insistirajući na tome da mora postojati način da se stažiranje ugradi kao temeljni dio nastavnog plana i programa, a ne samo kao puka formalnost.
„Glavni razlog nezaposlenosti mladih je činjenica da studenti rijetko stiču praktično iskustvo tokom studija, a radna praksa koja se odvija uglavnom u sklopu nastavnog plana i programa je više formalnost nego dobro iskustvo za profesionalnu izgradnju studenata. Kao rezultat toga, većina studenata nije spremna da započne posao jer većina ovih mjesta takođe zahtijeva iskustvo”, kazao je Gevio Tabaku, predstavnik Nacionalnog studentskog odbora [Bordi Kombëtar Studentor].
U 2019. godini, procenat nezaposlenih mladih ljudi dostigao je 26,6% prema podacima Instituta za statistiku Albanije. Iako je tokom protekle decenije došlo do blagog smanjenja, procenat stope nezaposlenosti i dalje je visok.
Praktična rješenja?
Djellza Kryeziu, 27-godišnja djevojka koja je ovog januara otišla u Njemačku, izjavila je da ne vjeruje da bi ostala, „barem na Kosovu kakvo je danas“.
Kada je prvi put otišla u Njemačku radila je kao dadilja, ali je ubrzo nakon toga započela stručnu obuku ili Ausbildung. Riječ je o jedinstvenom studijskom programu koji uključuje učenje, rad i zaradu, koji nažalost nema ekvivalent ni u jednoj od država Zapadnog Balkana.
„U državnim institucijama u 99 % slučajeva ljude zapošljavaju prijatelji i rođaci, uzurpirajući mjesto nekome ko je studirao i koji je bolji u ovom poslu, ali koji ne poznaje ‘prave ljude’“, kaže Kryeziu.
Ministarstvo kulture, omladine i sporta Kosova izdvojilo je više od 11 i po miliona eura za Strategiju za mlade 2019-2023, s ciljem da se poboljša položaj mladih od 15-e do 24-te godine.
Osman Gashi, rukovodilac za komunikacije u Ministarstvu kulture, omladine i sporta, izjavio je da je Ministarstvo pokrenulo program praktičnog rada za studente Univerziteta u Prištini „Hasan Prishtina“.
„Tokom 2021. godine, MKOS je izradilo nekoliko programa za stimulisanje zapošljavanja mladih: programe obuke za preduzetništvo i poslovne vještine; Program grantova za podršku mladim preduzetnicima; Program stažiranja za studente Univerziteta u Prištini „Hasan Prishtina“ i Program ekonomskog oporavka. Finansijska vrijednost je oko 1.400.000,00 eura”, napisao je.
Na pitanje o rezultatima ovih programa, nismo dobili nikakav odgovor.
Na nivou EU postoji stalna saradnja s lokalnim organima vlasti na unapređenju obrazovnog sistema u svim zemljama koje teže da se pridruže EU, a zaključci iz Rige imaju za cilj unapređenje stručnog obrazovanja i obuke te politike koja će se sprovoditi u periodu od 2021. do 2030. godine.
Takođe, od sredine septembra 2020. godine, Evropska unija je finansirala projekat „Obrazovanje za zapošljavanje“, kao dio Instrumenta za pretpristupnu pomoć, čiji je opšti cilj razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama tržišta rada, odnosno „povećanje značaja obrazovanja za tržište rada kroz karijerni razvoj i kvalitet u visokom obrazovanju, kao i unapređenje kapaciteta ljudskih resursa na svim nivoima obrazovanja.“
Od 22. oktobra 2021. godine, Albanija je uložila skoro pola milijarde eura [51.540.000.000 ALL] odobravanjem nove Nacionalne strategije za obrazovanje 2021-2026, s ciljem povezivanja sistema visokog obrazovanja sa potrebama tržišta rada.
Pored toga, sprovedene su tri prethodne Nacionalne strategije zapošljavanja i vještina: 2019-2022; 2017-2021; 2014-2018. Međutim, kada smo pitali Ministarstvo obrazovanja Albanije o ishodu prethodnih strategija, nismo dobili odgovor o postignutim rezultatima, niti izvještaj o troškovima. Dobili smo samo informaciju o Nacionalnom programu stažiranja putem kojeg se tek diplomirani studenti zapošljavaju u javnoj upravi na period od 3 mjeseca, „a za do 200 najboljih se nudi jednogodišnji ugovor.“ Ova praksa je sprovedena u periodu 2017-2021.
„Zbog nezaposlenosti, mladi Zapadnog Balkana ostali su bez nade“, rekla je Djellza.
Decenije korupcije, nepotizma i loših politika učinile su da tržište rada Zapadnog Balkana ostane bez mogućnosti za mlade ljude. Vlade zemalja Zapadnog Balkana treba da počnu aktivno da rade na poboljšanju položaja mladih generacija, jer su u suprotnom izložene velikom riziku od stalnog „odliva mozgova“, dok ostatak radno sposobnog stanovništva stari.
