Kao primjer pozitivne prakse može poslužiti udruga ZA-Pravo LGBTIQ+ (ZA Pravo) osnovana u Republici Hrvatskoj prije dvije godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koja se bori protiv diskriminacije i radi na vidljivosti kvir osoba u fakultetskom i sveučilišnom prostoru.
U Bosni i Hercegovini ne postoji udruga preko koje bi se studenti i studentice borili protiv nasilja i diskriminacije nad LGBT+ osobama. Iako je inicijativa „Nisam tražila“ odškrinula vrata za tu problematiku još uvijek ništa nije formalizirano.
Studentima i studenticama okupljenim u udruzi ZA-Pravo konzervativnost na fakultetu glavni je razlog njihovog organiziranja, a isključivost akademske zajednice mogla se vidjeti i pri samom osnivanju udruge.
,,Kao što možete očekivati, bilo je protivljenja. Postavljane su nam razne prepreke glede registracije i pokretanja udruge, ali možemo samo ponosno reći da nismo odustajali. Kada su glasni samo glasovi s jedne strane i kada ti glasovi aktivno dovode do ugrožavanja nečijih prava – činima netrpeljivosti ili neprimjerenim komentarima – bitno im je usprotiviti se“, poručili su iz udruge ZA-Pravo.
Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra (SOC) istaknula je da ne postoji studentska LGBT+ organizacija pri bh. fakultetima, iako je po informacijama koje posjeduje bilo pokušaja na ondašnjem javnom sveučilištu u Tuzli.
,,Ako bih morala prognozirati gdje bi se to moglo prvo desiti, pretpostavila bih da će to biti neki od filozofskih fakulteta. Možda u Tuzli, vjerojatno u Sarajevu“, dodala je Bošnjak.
Kada je riječ o stanju na pojedinim fakultetima u BiH i položaju studentica i studenata LGBT+ populacije, Bošnjak govori anegdotalno, kroz dobivene informacije od osoba koje se obrate SOC-u, koje dolaze na događaje koje organiziraju ili sudjeluju u njihovom radu.
,,Mislim da ne bih napravila veliku grešku da za one fakultete na kojima vlada mizoginija i na kojima su zabilježeni slučajevi seksualnog uznemiravanja i nasilja nad studenticama kažem da su daleko od toga da budu prijemčivi za pitanja različitosti u kontekstu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Nisu to još uvijek mjesta koja će ohrabriti LGBT+ osobe da budu out tijekom studiranja, niti će pružiti efikasnu zaštitu u slučajevima nasilja i diskriminacije i jasno osuditi homo/bi/transfobiju“, poručila je Bošnjak.
Koncept gay/straight alijanse
Udruga ZA-Pravo osnovana je na Međunarodni dan tolerancije 16. studenog 2020. godine poticajem profesorice na katedri za sociologiju zagrebačkog Pravnog fakulteta Antonije Petričušić i uspostavljena je po konceptu gay-straight alijanse s američkih koledža. Kako je profesorica Petričušić kazala, godinama je imala ideju o takvoj udruzi, a u vrijeme korone odlučila se na akciju.
,,Ono što me oduševilo je da su se javljali gay i straight studenti i studentice koji su pohvalili ideju i rekli da je ovo odavno trebalo postojati. Nisu znali kome se javljaju što znači da su vjerovali u ispravnost ideje. Nakon samo mjesec dana organizirali smo osnivačku skupštinu“, prisjetila se početka Petričušić.
Udruga danas broji oko 100 članica, a najviše je studenata i studentica. Profesorica Petričušić je prve godine bila predsjedavajuća Upravnog odbora, nakon čega se povukla i prepustila studentima/icama vođenje. Sve stvari i aktivnosti rade se po međusobnom dogovoru.
Aktivizam studenata kroz povijest donosio je velike društvene promjene. Danas je, kako su kazali iz udruge ZA-Pravo, jako važan LGBT+ aktivizam zbog masovnog dizanja desnice zadnjih godina koja pokušava zatrti prava LGBT+ osoba dezinformacijama i širenjem moralne panike. Optimistični su oko budućih generacija, jer smatraju da su mladi sve skloniji krenuti u aktivističke vode.
Iako su po godinama mlada udruga, već su uspjeli napraviti bitne stvari. Specifični su po tome što se bave LGBT+ aktivizmom unutar institucije i što na Pravnom fakultetu ne postoji nikakva udruga slična njihovoj.
,,Do sad smo organizirali naučnu konferenciju pod naslovom „Razvoj i izazovi zaštite prava LGBTIQA+ osoba“ koju smo održale na Dan ljudskih prava, javnu raspravu „Jesmo li tolerantni/Are we tolerant?“ na kojoj su gostovali veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj, Alan Bowman, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i društvena pitanja Boris Milošević i prodekan Pravnog fakulteta Mario Krešić. Ipak naš najveći ponos je grupa podrške za LGBT+ studente koju vodimo u stilu peer-to-peer pod nazivom ‘Qrug'“, ponosno nam ističu iz udruge.
Kada je riječ o sveučilišnoj i regijskoj suradnji, ekipa iz ZA-Pravo je u svibnju bila na Pravnom fakultetu u Rijeci, gdje su održali predavanje. Do sada su surađivali sa Sveučilištem u Corku i Sveučilištem u Rotterdamu, partnerima na projektu institucionalnog oblikovanja Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) pri organizaciji Rainbow Walkwaya kojim su simbolično proslavili Međunarodni Coming Out dan ispred zgrade Pravnog fakulteta.
Postojanje jedne udruge kao što je ZA-Pravo pri fakultetu je važno, jer u formalnom dijelu obrazovanja kurikulumi ne ostavljaju prostora profesorima/icama i studentima/icama da se bave temama kao što je aktivizam, participacija građana, angažman u udrugama itd. S druge strane, važno je i studentima/icama pokazati da ih se podržava i onda kada u sklopu kolegija koji se predaje ne otvaraju takve teme.
,,Na fakultetima studente/ice možemo podržati tako što ćemo na prvi oblik diskriminacije reagirati i osuditi takav čin. Tako što ćemo progovarati o društvenim temama i problemima na način da nismo isključivi, da nikoga ne vrijeđamo, time se studentima/icama LGBT+ populacije daje osjećaj pripadnosti. Podrška je i kada pohvalimo nečiju hrabrosti kada se odluče autati na Vašem predmetu. Meni je ovakve teme puno lakše otvoriti zbog predmeta koji predajem, ali dati neki signal studentima možete i s naprimjer bedžom ili torbom u duginim bojama itd“, poručila je profesorica Petričušić.
Outovanje se najčešće dešava na fakultetu
U Bosni i Hercegovini, SOC raspolaže informacijama dostupnim kroz analizu istraživanja o položaju LGBT+ osoba u sferi obrazovanja, tržišta rada, stambenih politika i načina na koji prilike i mogućnosti oblikuju socio-ekonomski položaj LGBT+ osoba.
Prema navedenom istraživanju iz 2020. godine, kako je pojasnila Bošnjak, outovanje se dešava najčešće na fakultetu, odnosno tijekom visokoškolskog obrazovanja, posebno za LGBT+ osobe koje dolaze iz manjih sredina. Tako su LGBT+ osobe tijekom obrazovanja, prema riječima Bošnjak, outovale u najvećem procentu (49 posto) samo uskom krugu ljudi, dok je samo četvrtina njih otvoreno o tome govorila.
„Jasno je da bi direktne i kratkoročne mjere na fakultetima trebale biti usmjerene na to da se kreira upravo siguran prostor za LGBT+ studente/ice, koji neće ovisiti samo o individualnoj hrabrosti i solidarnosti LGBT+ osoba već i o otvorenosti, radu i komunikaciji uprave, profesora/ica i podržavatelja/ica“, istaknula je Bošnjak.
Kao što je slučaj i u zemljama regije, tako je i u Bosni i Hercegovini djelovanje inicijative „Nisam tražila“ iznijelo u javnost brojne slučajeve seksualnog nasilja i uznemiravanja koje se događa u akademskim ustanovama. Prema Bošnjak, procesi na fakultetima koji su uslijedili nakon odjeka inicijative „Nisam tražila“ odškrinuli su vrata mogućnosti da se fakulteti krenu razračunavati s nasiljem i diskriminacijom nad LGBT+ osobama, za početak priznanjem da takvo nasilje i diskriminacije postoje, a onda i sankcioniranjem i – najbitnije – prevencijom.
Sarajevski otvoreni centar je sudjelovao u nekim od procesa rada na mehanizmima prevencije seksualnog uznemiravanja, ali i drugih oblika diskriminacije nad LGBT+ osobama u suradnji s Akademijom scenskih umjetnosti u Sarajevu.
„Čak i da uspijemo na ovome raditi s velikim brojem fakulteta, i dalje će postojati more drugih problema s kojima se LGBT+ osobe suočavaju tijekom studiranja, baš kao i potreba. Organsko udruživanje LGBT+ studenata/ica i podržavatelja/ica pri fakultetima bi onda bilo pravi odgovor. Samo bi takva udruženja mogla blagovremeno uobličiti relevantne i adekvatne zahtjeve ka upravi, profesorima i drugim studentima/cama“, istaknula je Bošnjak.
Normaliziranje različitosti
Udruga ZA-Pravo za manje od dvije godine postojanja, pridobila je pažnju ne samo LGBT+ osoba nego i šire javnosti. Ljudi su čuli da su se studenti i nastavnici s prava zajedno udružili i da mijenjaju diskriminatornu kulturu, promičući toleranciju. Uspjeli su stvoriti jedno sigurno mjesto prihvaćanja za LGBT+ studente.
,,Mislim da postojanje udruge mijenja klimu na Pravnom fakultetu, normalizira različitost, a priznanja uprave jer su nas pozvali u određene projekte da koordiniramo, pokazuju da nas ne mogu ignorirati. Studentima i studenticama se o postojanju udruge Za-Pravo govori i na orijentacijskom danu, kao i Erasmus studentima koji nam dolaze“, poručila je profesorica Petričušić za kraj razgovora ističući da ako su osnažili samo jednu LGBT+ osobu postojanjem i radom udruge ZA-Pravo – njihova misija je uspješna.
