Suočavanje s prošlošću u Bosni i Hercegovini moguće je jedino kroz suočavanje s istinom.
Međunarodni i nacionalni sudovi utvrdili su činjenice, a njihovo poricanje nije samo napad na sjećanje, već i na žrtve, pravdu i vladavinu prava. Evropska unija (EU), Ujedinjene nacije (UN), OSCE i međunarodna organizacija Pro Peace nastavljaju raditi na poljima tranzicione pravde, ulažući u mlade, žene, preživjele, medije i civilno društvo kako bi proces suočavanja s prošlošću bio moguć i doprinio bržem članstvu BiH u EU i NATO.
Ovo su neki od zaključaka međunarodne konferencije „Srebrenica 1995–2025: Suočavanje s prošlošću“ koja je 8. jula u sarajevskoj Vijećnici organizovana kroz partnerstvo Centra za postkonfliktna istraživanja, Grada Sarajevo, Informativnog centra o MKSJ Sarajevo, Udruženja Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Koalicije za prevenciju genocida i masovnih zločina na Zapadnom Balkanu i holandske organizacije Impunity Watch.
„Prošlost je bolna, ali 30 godina kasnije, istinsko ozdravljenje može doći samo kroz suočavanje s istinom. Široki napori na suočavanju s prošlošću moraju biti nacionalni prioritet na svim političkim nivoima, a ne teret koji treba izbjegavati“, kazao je Ambasador Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH.
Na panelu „Budućnost civilnog društva u izgradnji mira: Izazovi i novi smjerovi“, koji je moderirala Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, istaknuto je da izgradnja mira mora biti svakodnevni, višedimenzionalni i interdisciplinarni proces.
Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, pojasnila je da UN kao međuvladina organizacija radi s brojnim dijelovima vlasti – u BiH sa 134 različite institucije. Naglasila je da je za stvarni napredak potrebno djelovati „duž cijelog spektra“, gdje glasovi koji vode procese mira, poput žena, imaju ključnu ulogu. Posebno je istakla žene u izgradnji mira u BiH kao jedan od najboljih primjera u svijetu.
Ulaganje u mlade – buduće građane EU
Ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH, naglasio je da članstvo BiH u EU zahtijeva napor cijelog društva, i to civilnog društva, biznisa i vlasti.
„Civilno društvo je sastavni dio procesa uključivanja zemlje u EU. Veselim se početku pregovora, jer sam vidio njihovu transformacijsku moć, primjerice u Albaniji, i želim to isto i ovdje“, rekao je Ambasador Soreca.
Objasnio je da EU kroz platforme za dijalog uključuje civilno društvo u kreiranje politika, uz konsultacije s predstavnicima medija i nevladinih organizacija prije svake izrade godišnjeg izvještaja Evropske komisije.
Podsjetio je da je EU najveći donator BiH, ali da pomoć ne ide samo vlastima ili biznisima, već se kreira okruženje u kojem društvo može pronaći svoje mjesto kao budući članovi EU.
„Vjerujem da je ulaganje u mlade najbolja stvar koju EU može učiniti. Oni su budući građani, pokretači promjena i moramo im pomoći da iskoriste svoju snagu“, istaknuo je Ambasador Soreca.
Među projektima koje EU podržava je i omladinska akademija „Stanje mira“, koju realizira s Centrom za postkonfliktna istraživanja, okupljajući mlade iz cijelog regiona.
U procesu suočavanja s prošlošću, Ambasador Aggeler je naglasio da je podrška važnija nego ikada i da je neophodno jačati kapacitete institucija, nezavisne medije i civilni sektor koji se bori protiv negiranja zločina i sarađuje s pravosuđem za dosljednu primjenu zakona.
Majke Srebrenice kao svjetski primjer hrabrosti
„Majke Srebrenice nisu samo dovele počinioce pred pravdu, već su uticale i na promjene u međunarodnom pravu. Žene širom svijeta danas su sigurnije zahvaljujući njihovoj hrabrosti“, kazala je Macdonald.
Dodala je da UN ima značajnu agendu Žene, mir i sigurnost, a BiH je jedina zemlja u Evropi koja ima pristup ovom programu što dalje omogućava strateška ulaganja u mir, u saradnji s vladom, partnerima i civilnim društvom.
Macdonald je istakla i važnost glasova mladih, ali je upozorila na potrebu realnog pristupa: „Mladi su raznolika grupa, a u BiH postoji dubok među-generacijski teret trauma koji još nije riješen.“
„Međunarodna pravda je važna, ali bez pravog pomirenja – gdje ljudi razgovaraju o svojoj boli i zajedno traže budućnost – sve drugo gubi značaj“, naglasila je.
Alexander Vojvoda, savjetnik organizacije Pro Peace za Zapadni Balkan, rekao je da su genocid u Srebrenici i raspad Jugoslavije ključni događaji za transformaciju sukoba. Istakao je važnost sagledavanja naslijeđa dosadašnjih projekata i univerzalizacije naučenih lekcija širom regiona, uključujući Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo.
„Važno je da i mi kao njemačka organizacija preuzmemo odgovornost da iskustva iz regije prenesemo u Njemačku i lobiramo za njih na nivou EU“, dodao je Vojvoda.
Poziv za zajedničku borbu protiv nepravde
Nakon panela uslijedio je video prenos komemoracije genocida u sjedištu UN-a u New Yorku.
Robert Skinner iz Odjela za globalne komunikacije UN-a izrazio je poštovanje i divljenje porodicama žrtava i preživjelih, podsjetivši na usvajanje Rezolucije Generalne skupštine UN-a koja 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida.
„Obavezujemo se da nikada nećemo zaboraviti više od 8.000 dječaka i muškaraca koji su mučeni i ubijeni, kao i žene i djevojke koje su bile protjerane, silovane i ubijane“, rekao je Skinner.
Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, poručila je iz New Yorka: „Kada ubijete jednoj majci dijete, ubili ste dio nje. Bez tog dijela je teško živjeti. Svijet i Evropa su nepravedni prema nama muslimanima u BiH. Nakon 30 godina nisu naučili ništa. Pozivam na zajedničku borbu protiv nepravde, veličanja ratnih zločinaca i mržnje koja ubija.“
Na komemoraciji se u ime generalnog sekretara UN-a Antónia Guterresa obratio Earle Courtenay Rattray, šef njegovog kabineta. Uz njega su se obratili i Philemon Yang, predsjednik 79. zasjedanja Generalne skupštine UN-a, ambasador Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik BiH pri UN-u, Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, te Mirela Osmanović, predstavnica Memorijalnog centra Srebrenica.
_______________
Međunarodna konferencija „Srebrenica 1995–2025: Suočavanje s prošlošću“ održana je uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju (NED), Fonda braće Rockefeller, Fonda Sigrid Rausing, UN-a u BiH, BH Telecoma, JP Vijećnica, organizacije Pro Peace, regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ te Misije OSCE-a u BiH.
