Gotovo tri decenije poslije sukoba koji su odnijeli hiljade i hiljade života i duboko oblikovali one koji su uspjeli preživjeti, još uvijek ostaje otvoreno pitanje u državama Zapadnog Balkana: kako se glasovi, iskustva i potrebe onih koji su najviše pogođeni mogu staviti u središte politike i društvenog djelovanja.
Posjeta spomen obilježjima za porodice žrtava i preživjelih ima višestruku važnost, ali najčešće ostaje zatvorena u okvirima pojedinačnih zajednica. Iako je takav način komemoriranja važan, stručnjaci upozoravaju da ne doprinosi suočavanju s prošlošću.
Javna memorijalizacija, koja uključuje podizanje spomenika i spomen obilježja, jedan je od integralnih aspekata tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću.
Tokom prvog Mirovnog foruma Zapadnog Balkana (MFZB), koji je održan 3.i 4. marta u Podgorici, Crna Gora, predstavnici nevladinih organizacija, međunarodnih organizacija, mirovni aktivisti i mladi, istakli su vrijednosti regionalne saradnje i angažmana mladih u izgradnji boljeg i sigurnijeg društva.