Koliki će biti njihovi dometi, sa kakvim izazovima će se susretati, na koliko podrške i osporavanja će nailaziti, članovi udruženja SARA-Srebrenica, nisu znali prije 20 godina kada su osnovali udruženje. Bila je to želja nekoliko ljudi koji su željeli pozitivne promjene i dijelili zajedničku viziju i opredjeljenje da unaprijede kvalitet života u Srebrenici.
Vodila ih je ideja da aktivno donose promjene u društvo, a ne da pasivno čekaju da se promjene dogode same.
Godine zajedničkog rada pokazale su da je najteže bilo istrajati u namjeri da ostanu slobodni i nezavisni. U vrijeme kada je povratak prijeratnog stanovništva u Srebrenici uzeo maha bilo je mnogo nerazumijevanja, osporavanja, omalovažavanja njihovog rada, pogrešnih procjena i uvreda.
„Nas tri, koje smo pokrenule inicijativu osnivanja, živjele smo u Srebrenici, a prvi put smo se susrele van Srebrenice, na obuci za njegovateljice. Naša prvobitna inicijativa bila je osnivanje i registracija udruženja mladih i žena „Sara”, sa ciljem promovisanja naprednih ideja i poboljšanja uslova života navedenih kategorija. Sa rastom i razvojem organizacije, naša strateška opredjeljenja dobijala su oblike u skladu sa prioritetima u zajednici”, kaže jedna od osnivačica udruženja SARA-Srebrenica, Valentina Gagić-Lazić.
Valentina naglašava kako su uvijek bili otvoreni i spremni da grade povjerenje i pomirenje u multietničkoj zajednici. Iako su za neke bili „špijuni”, a neki su ih proglašavali „izdajnicima”, oni su uvijek inspiraciju pronalazili u ljudima kojima su pomogli.
„Sjećam se jednog davnog susreta na ulicama srebreničkim, u kojem je Hatidža Mehmedović izrazila svoju zahvalnost, za aktivnosti u kojima je i sama učestvovala, a doprinijele su da julski dani protiču dostojanstveno i bez tenzija. Bio je to projekat „Međureligijski dijalog kao prevencija konflikta.”
Mladi u fokusu
Udruženje SARA-Srebrenica je dio mreže Youth United in Peace koja okuplja mlade iz Sombora, Vukovara, Gornjeg Vakufa/Uskoplja, Tuzle i Srebrenice, koji više od 25 godina zajedno promovišu vrijednosti suživota.
Riječ je o projektu kroz koji veliki broj mladih ljudi učestvuje u mirovnim kampovima. Sadržaj kampova je usmjeren na suočavanje sa prošlošću, i kroz njih se mladi susreću sa različitim narativima baziranim na činjenicama iz proteklih ratova na prostorima bivše Jugoslavije. „Pored toga, organizuju se vikend posjete, tokom kojih učesnici borave kod svojih vršnjaka”, dodaje Valentina.
Sve je počelo kao projekat „Odmor od rata“ koji je inicirao Komitet za ljudska prava i demokratiju iz Kelna u saradnji sa humanitarnom organizacijom Prijateljice iz Tuzle. To je, kako kaže Valentina, jedan veoma visok nivo saradnje i prijateljstva koji su uspjeli da izgrade. Aktivnosti se provode kontinuirano i u različitim partnerskim gradovima.
,,Ono o čemu zajedno razgovaramo, mladi nisu imali priliku čuti nigdje drugo. Reflektuju se velike promjene u razmišljanjima kod mladih ljudu. Stvaraju se prijateljstva i neraskidive veze. Možda naše susrete najbolje mogu oslikati riječi jednog od voditelja, nakon što se završio interetnički YUP kamp u Srebrenici, kada je rekao: Gledam ove pločnike i mislim, koliko je njima prošlo stopa, koje nikome ne žele zlo.” navodi Valentina.
Važnost podizanja svijesti o zločinima počinjenim iz mržnje
Jedan od projekata na kojem će SARA-Srebrenica raditi u narednom periodu jeste podizanje svijesti javnosti o incidentima iz predrasuda i zločinima počinjenim iz mržnje. Kroz različite sadržaje biće zastupljeni u medijima, a okosnici projekta pridružiće se Koalicija Srebrenica, uz podršku Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi – Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Projekat je skup aktivnosti koje će se provoditi u dva pravca: jedan usmjeren prema građanima, a drugi prema lokalnim vlastima.
,,Želimo da ukažemo na odgovornost svih nas, posebno onih koji su na javnim funkcijama, za stanje u zemlji, za konflikte koji nastaju prouzrokovani dubokim podjelama i naslijeđem rata, a kojima u velikoj mjeri doprinosi politička situacija i odsustvo želje za istinskim napretkom. Svjedoci smo koliko je govor mržnje zastupljen u retorici političara, posebno u izbornim godinama, evo i sada možemo čuti, pročitati, zabilježiti brojne takve situacije. Sve to prolazi nekažnjeno, a itekako ostavlja posljedice po društvo”, objašnjava Valentina.
Kultura nasilja dominira nad kulturom mira
Političke tenzije koje političari stvaraju retorikom i ponašanjem preslikavaju se na građane i mogu se osjetiti u svakoj pori bosanskohercegovačkog društva. Prema riječima naše sagovornice, uprkos tome što je rat završen prije više od 23 godine, u Bosni i Hercegovini se još uvijek ne živi u miru.
„Život u miru podrazumijeva dostojanstvo u svim oblicima. Šetnjom mira, kojoj je prisustvovalo preko 150 naših sugrađana, prijatelja i saradnika željeli smo se pridružiti globalnom obilježavanju Međunarodnog dana mira, svjesni činjenice da smo jedni drugima potrebniji više nego ikad. Željeli smo poslati jasnu poruku iz Srebrenice šta je naše opredjeljenje i da ćemo zajedno doprinositi miru, prvo koracima, a onda i međusobnom podrškom i ljudskim djelima svakoga od nas. Podršku ovoj inicijativi pružio je i holandski ambasador u Bosni i Hercegovini, a proveli smo je u partnerstvu sa mirovnom organizacijom PAX”, navodi Valentina.
Promjene kroz aktivno učešće
U okviru svog djelovanja članovi udruženja SARA-Srebrenica uradili su niz različitih projekata, kao što su ženski aktivizam u razvoju zajednica, aktivnosti usmjerene na razvoj ruralnog turizma, saradnja sa mladima. Svi projekti usklađeni su sa njihovim strateškim ciljevima, a jedan od njih je i prevazilaženje prakse da se promjene čekaju, umjesto da se stvaraju.
„U suštini, ljudi su naviknuti da neko drugi treba da rješava probleme u kojima se nalaze. Pri tome zanemaruju lokalne resurse koje imamo u svojim zajednicama. Riječ je o projektima koji su fokusirani na ljude, na izgradnju društvenog kapitala, a zatim i na izgradnju zajednica, oslanjajući se na lokalne potencijale. Direktno ili indirektno, cilj nam je jačati društvenu koheziju, koja je ujedno i imunitet jednog društva”, zaključuje Valentina Gagić-Lazić.
Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.
Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva fondacije Robert Bosch i Nacionalnog fonda za demokratiju.
