Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Albanije održalo je jedanaesti sastanak 1. marta 2021. godine. Ovo je ujedno bio i prvi sastanak Vijeća od njihove odluke o pregovorima za priključenje Albanije Evropskoj uniji u martu 2020. Dok su Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija i Crna Gora u procesu integracije evrounijskog zakonodavstva u nacionalno pravo, Bosna i Hercegovina i Kosovo još uvijek zaostaju kao potencijalni kandidati.
Prošlog novembra, povodom 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma, Visoki predstavnik Evropske unije Josep Borrell posjetio je Sarajevo, a dočekali su ga predstavnici Programa mladih evropskih ambasadora (Young European Ambassadors Program). YEA je dio Regionalnog komunikacijskog programa Evropske unije za zapadni Balkan za čiju svrhu se biraju mladi ljudi kao dio „kreativne mreže mladih sa cijelog zapadnog Balkana koji će mijenjati svijet“.
,,Samo članstvo u Evropskoj uniji nije toliko važno koliko je važan proces evropske integracije, za koju pretpostavljam da je metamorfoza naše zemlje. Jednom kada pođemo tim putem i postignemo željeni cilj, što je članstvo u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina će biti funkcionalnija država s ojačanom demokratijom i vladavinom prava “, rekla je mlada evropska ambasadorica Džulisa Otuzbir, 25-godišnjakinja iz Travnika. Otuzbir smatra da put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, uključujući i pitanje kada i kako će zemlja ispuniti zahtjeve Evropske komisije, ovisi o političkoj volji Bosne i Hercegovine.
No, Miloš Kovačević, dvadesetpetogodišnji evropski ambasador iz bosanskog entiteta Republike Srpske, je bio više rezervisan po tom pitanju. ,,Imamo njihovo mišljenje i sve što moramo učiniti je završiti svoje zadatke. Ipak, ono što smo naučili i iz prošlosti i iz sadašnjosti jeste da, čak iako pokažete dobru volju i rezultate, može postojati neka druga država članica Evropske unije koja može blokirati i zaustaviti cijeli proces”, ističe Miloš.
Oboje vide proces integracije zemlje u Evropsku uniju kao dug i još uvijek nedostižan. U Mišljenju komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji 2019. godine, Komisija navodi da se „zemlja suočava s nizom strukturnih pitanja koja proizlaze iz njenog složenog institucionalnog uređenja, zajedno s postupcima vezanim za etničku pripadnost koji negativno utiču na njezinu funkcionalnost.“ Nakon 25. godišnjice Dejtonskog / Pariškog općeg okvirnog sporazuma za mir, čiji je četvrti aneks Ustav države, Otuzbir i Kovačević govorili su o tome koje su to prepreke, nastale nakon Dejtona, integraciji u Evropsku uniju.
,,Bez obzira na ustavne prepreke koje nas možda koče na našem evropskom putu, svakako se možemo fokusirati na ono što je pred nama i raditi u okviru našeg Ustava”, rekla je Otuzbir, ističući da je ekonomski napredak zemlje pohvaljen u Mišljenju komisije. Kovačević, koji je naglasio važnosti Sporazuma i uloge Međunarodne zajednice u trasiranju puta nakon Dejtona, kaže da „još uvijek ima puno otvorenih pitanja koja naša politička elita nije spremna riješiti, jer im ona pomažu da budu ponovo izabrani.”
Lokalni izbori održani u novembru prošle godine povećali su popularnost opozicijskim strankama u većim gradovima i općinama. Otuzbir ističe da mnogi lokalne izbore vide kao početak potencijalnog pomaka na političkoj sceni zemlje. Ipak nije htjela da prorekne sudbinu Općih izbora 2022. godine i radije je pričala o svojim nadama na duži period. ,,Iako su ovi izbori donijeli promjene uglavnom u većim gradovima, smatram ovo dobrim znakom i nadam se da će se ovaj trend proširiti na manje gradove širom Bosne i Hercegovine,” rekla je.
Kovačević se složio da se treba održati više od jednih izbora prije nego što se donese bilo kakav zaključak. ,,Jedini napredak koji za sada vidim nakon ovih izbora, a koji je vezan za budućnost Bosne i Hercegovine, je neizvjesnost i puno prostora za manipulaciju u pripremi za Opće izbore 2022. godine”, rekao je.
Ono što ni Otuzbir ni Kovačević nisu mogli da ne spomenu jesu uloge civilnog društva i mladih u izgradnji političke budućnosti Bosne i Hercegovine. „Mladi su temelj našeg društva. Oni su budućnost ove države, pokretači i nositelji promjena ”, rekla je Otuzbir. Dodala je kako je vrijednost mladih prepoznata posljednjih godina. Nekoliko inicijativa, projekata, mreža i partnerstava oblikovalo je mlade lidere koji već ruše barijere i predrasude u svojim zajednicama. Program mladih evropskih ambasadora istakla je kao savršen primjer za to.
,,Lično smatram da civilno društvo igra važniju ulogu nego što mislimo. Organizacije civilnog društva bave se i otvaraju puno važnija pitanja u ovoj zemlji od vlasti”, rekao je Kovačević.
Iako zapadni Balkan nastavlja raditi na evrounijskim integracijama, članak objavljen na web stranici European Media Lab’s Euractiv Foundation prošlog januara predviđa da se „ne očekuje značajan napredak u smislu novih planova ka EU integraciji ove godine. No, sposobnost EU da ublaži osjećaj nesposobnosti za nabavku vakcina u regiji biti će presudna za održavanje kredibiliteta bloka na zapadnom Balkanu. “
