„Majčina marama“ u Istanbulu i Beogradu

„Ovom instalacijom mi majke želimo da kažemo svijetu da smo mi još uvijek tu, da tražimo istinu i čekamo pravdu“, kazala je Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa, ističući da je marama simbol onoga od čega nikada neće odustati – pravde za svoje najmilije. 

Velma Šarić, predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja, kazala je da „Majčina marama“ ima za cilj kreiranje solidarnosti sa ženama i majkama svijeta, odnosno jačanje veze između majki, ali i svih drugih žena. Istaknula je da je prikupljeno preko 3.000 marama i šalova iz više od 20 država i preko 50 gradova iz cijelog svijeta. Simboličnim vezanjem marama, kako je pojasnila, pokazujemo da majke nisu same i da iza njih stoje sve žene svijeta.  

Instalacija „Majčina marama“ postavljena je prvi put prošle godine u Potočarima tokom obilježavanja godišnjice genocida u okviru projekta „Heroine Srebrenice“ Centra za postkonfliktna istraživanja, Majki Srebrenice i Memorijalnog centra Srebrenica. Ove godine instalacija je bila 4. jula postavljena u Istanbulu, u općini Bagcilar, a 11. jula u Beogradu.

U organizaciji predstavnika općine Bagcilar i uz podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), otvorena je instalacija „Majčina marama“, te dvije izložbe „Marame sjećanja“ i „Memento“ koje imaju za cilj sačuvati sjećanje od zaborava i odati počast snazi i borbi majki i žena Istočne Bosne te je održan prigodan program tokom kojeg je odata počast žrtvama Srebrenice. 

 „Ne smijete zaboraviti počinjeni genocid jer zaboravljeni genocid je ponovljeni genocid. To je načelo kojeg se mi ovdje pridržavamo“, kazao je Abdullah Özdemir, načelnik općine Bagcilar, ističući veliku borbu majki Srebrenice. 

Mahmut Çevik, potpredsjednik TIKA-e, smatra da su majke Srebrenice „živi svjedoci genocida u Srebrenici“. 

„Vijekovi da prođu, tragedija ostaje tragedija. A jedna tragedija se desila prije 28 godina u Srebrenici. Tuga i bol nikad neće nestati a ono što je počinjeno neće biti izbrisano iz naših sjećanja. Jedna država u srcu Evrope je bila bombardovana od strane agresora“, istaknuo je Çevik. 

Abdullah Uçgun, guverner općine Bagcilar, obraćajući se mnogobrojnim građanima Istanbula, kao i gostima iz Bosne i Hercegovine je kazao: „Ako ne želimo da nam se masakri i genocidi ponove, moramo znati razlog zbog kojeg su počinjeni. Stoga poručujem svi Bosancima, posebno mladima, da ne zaborave svoju kulturu i tradiciju. Ako se odvojite od svoje suštine, zaboravit ćete zašto postojite. Nemojte da vas zavara ono što se čini privlačnim i lijepim jer vas može odvojiti od vaše stvarnosti“.

Adis Alagić, ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj, prisjetio se svih žrtava genocida, naglasivši da stoji uz povratnike u Srebrenici, koji su odlučili da se vrate na svoja ognjišta bez obzira na sve što trpe.

Prilikom programa, prikazan je i film „Slučajevi zla: Vlasenica“, Centra za postkonfliktna istraživanja, koji ima za cilj da kroz priče žrtava, među kojima su i one koje su preživjele seksualno nasilje, sačuva sjećanje na žrtve i naglasi borbu preživjelih i onih koji su se nakon rata vratili u Vlasenicu.

„Veoma mi je bilo bitno da danas ovdje pogledamo ovaj film jer je ovaj film naša realnost. Naša borba nije prestala jer se u našoj državi još uvijek poriče genocid i zločini. I zato stalno moramo podsjećati na ono što je počinjeno“, kazala je Šarić.

Prisutnima se obratila i Kada Hotić, potpredsjednica Pokreta „Majke enklava Srebrenica i Žepa“.

„Mi se nismo ni nadali da će nas neko napasti. Ali napali su nas, iznenada. Opet smo mislili da će brzo proći nesvjesni opasnosti onoga što će biti počinjeno“, kazala je Hotić, kojoj je u samo dva dana ubijeno 56 članova porodice. 

Bez obzira na sve, Hotić naglašava da majke Srebrenice svoju djecu nisu učile da mrze. „Na to smo najponosnije. Što smo same uspjele odgojiti i obrazovati svoju djecu koja danas ne mrze“, istakla je Hotić.  

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, istakao je zahvalnost zbog pomoći koju Turska pruža Srebrenici i izgradnji Memorijalnog centra. 

„Jednom kada dovedemo taj projekat kraju, moći ćemo reći da je turski narod kroz TIKA-u bio istinski prijatelj Srebrenici“, objašnjava Suljagić. 

Iz Istanbula, „Majčina marama“ preselila se u Beograd ispred Predsedništva Srbije, na Andrićevom vencu, gdje je 11. jula odata počast žrtvama u Srebrenici uz pomoć Inicijative mladih za ljudska prava Srbije. Vežući marame jednu za drugu i paljenjem svijeća, građani Beograda, među kojima su većinom bili mladi, odali su počast žrtavama genocida.

Sofija Todorović, programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbija, kazala je da je „akcija podsetnik na sve ono u vezi sa genocidom u Srebrenici, što ima veze sa nama samima, na šta ne smemo da zaboravimo, a to je odgovornost”. 

Instalacija „Majčina marama“ nastavit će svoj put u druge države podsjećajući na zajedničku snagu žena i majki u borbi za pravdu, kao i druga prava.