Škola za mlade Srebrenica: Istraživači iz cijelog svijeta ujedinjeni u poruci mira

Škola za mlade Srebrenica je održana od 7. do 14. jula, a otvorili su je Velma Šarić, predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja i Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, govoreći o važnosti izučavanja i dokumentovanja genocida. 

Sa Hasanom Hasanovićem, voditeljom Odsjeka za usmenu historiju Memorijalnog centra Srebrenica, učesnici su obišli Memorijalni centar Srebrenica i razgovarali o očuvanju sjećanja na genocid kroz dokumentaciju i umjetnost, te prisustvovali kolektivnoj dženazi i ukopu posmrtnih ostataka žrtava srebreničkog genocida. 

Dino Abazović, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, govorio je o religiji, identitetu i etnicitetu. Odnos između religije, identiteta i nacionalizma, ne samo nacije, kako je kazao, temeljna su pitanja globalnog poretka.  

„Mi vidimo šta se dešava generalno, ali na našim prostorima, tu posebno ima svoju historijsko i kulturološko utemeljenje, tako da zapravo ta simbioza religijskih i etničkih identiteta je dosada očigledno bila dio problema. Najveći broj ljudi nema problem da to kaže, iako imamo jako visok stupanj religijske samoidentifikacije i imamo očekivanja da će u nekim boljim vremenima to biti dio rješenja“, kazao je Abazović. 

Pojasnio je da univerzalna religijska proučavanja, pogotovo kršćanstva i islama na našim prostorima daju više nego okvir da religija konačno bude u funkciji izgradnje mira a ne razdvajanja i eventualno zloupotreba kao što smo to svjedočili 90-ih godina pa sve do danas.

Tanya L. Domi, profesorica na Kolumbija Univerzitetu i Hariman Institutu na programu Balkanske studije, govorila je o seksualnom nasilju uzrokovanog sukobom, a pojasnila je da je to zbog toga što se „ono upravo događa u brojnim zemljama, uključujući Ukrajinu i Etiopiju. 

„Postoji 55 zemalja diljem svijeta u kojima su trenutno u tijeku sukobi i znamo na temelju istraživanja da su mnogi od njih seksualno nasilje uzrokovano sukobom. Povijest Bosne i ono što se dogodilo između ’92. i ’95. važno je da znaju jer oni ovdje uče o Bosni, ovo je dio suvremene povijesti Bosne“, pojasnila je L. Domi o čemu govori učesnicima Škole. 

Na panelu o lokalnom i međunarodnom odgovoru na negiranje genocida i mrzilačku retoriku, govorio je Nihad Branković, viši savjetnik za odnose sa vladama iz Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP), pojasnivši sam proces identifikacije nestalih osoba nakon što budu pronađeni njihovi posmrtni ostaci.

„U nastavi povijesti potreban je veći fokus na multiperspektivnost i empatiju prema „drugima“, jer to može rezultirati samo kohezivnijim društvima. Obrazovanje bi trebalo imati za cilj pridonijeti međusobnom razumijevanju i društvenom ozdravljenju, usredotočujući se na uravnoteženje kognitivnih, emotivnih i etičkih dimenzija u nastavi i učenju povijesti”, kazao je Fermin Cordoba, viši politički savjetnik u Delegaciji Europske Unije u Bosni i Hercegovini.

Zajedno sa Cordobom na panelu su bili Halisa Skopljak, pravna savjetnica Misije OSCE-a u BiH, Agnes Picod, viša savjetnica za ljudska prava pri kancelariji rezidentne koordinatorice Ujedinjenih Nacija (UN-a) u Bosni i Hercegovini, Ahmed Kulanić, direktor Fonda memorijala Kantona Sarajevo i Ismar Porić, generalni menadžer „Kuće susreta“- Fondacija KDT i Emmaus.

U sklopu ljetne škole mladi iz SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Nizozemske, Italije, Japana, Libanona, Litve, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Švicarske te brojnih gradova iz BiH, učestvovali su i na konferenciji „Srebrenica Collective Memory“, koju su organizirali zajedno Svjetski jevrejski kongres i Memorijalni centar Srebrenica. 

Amina Begić, učesnica Škole za mlade Srebrenica, iskazala je bitnost postojanja Škole jer osim znanja, ima priliku da upozna i nove ljude. 

„Smatram da je ovo jako bitno, pogotovo ovdje u Srebrenici da ima više ovakvih programa, čak da što više ljudi sa Balkana dolazi, i da se više priča o genocidu u Srebrenici i šta se ovdje desilo i da na pravi način obrazujemo mlade ljude jer su mladi ljudi ti koji prenose priču Srebrenice“, navela je Begić.

Učesnicima Škole je prikazan i dokumentarni film „Uspomene 677“, koji je urađen u koprodukciji Pinch Medija i Centra za postkonfliktna istraživanja, nakon čega su razgovarali sa Šarić i Tatjanom Milovanović, programskom direktoricom Centra za postkonfliktna istraživanja.

Milovanović je kazala da je cilj filma „Uspomene 677“ pokazati živote mladih u Bosni i Hercegovini koji su neminovno obojeni ratnom istorijom naših zajednica. Iz tog razloga, naglasila je da je rad Centra za postkonfliktna istraživanja  usmjeren da mladima pokažem da sve identitete koje poprimamo u životu, poput religijske i etničke pripadnosti, možemo njegovati zajedno kroz prijateljstva, ljubav i empatiju. 

Specifičnost ovogodišnje Škole za mlade Srebrenica je što su učesnici imali priliku da zajedno sa timom Subjektivnog atlasa rade na kartografskom prikazu perspektive mladih u njihovim zemljama, dajući im priliku da budu kreativni u svom pristupu. Njihovi radovi će biti sastavni dio Subjektivnog atlasa Bosne i Hercegovine, koji će biti objavljen naredne godine na engleskom i lokalnim jezicima i promovisan kako u Bosni i Hercegovini, tako i u drugim državama.  

Annelys De Vet, osnivačica i glavna urednica Subjektivnog atlasa istaknula je da je vizualni aspekt radova učesnika mnogo važniji od onog verbalnog te da je za nju ovo bila „emocionalna pronicljiva perspektiva“ učesnika. 

Lamija Šarović pojasnila je zašto se prijavila na Školu za mlade Srebrenica. 

„Prijavila sam se prije svega jer sam smatrala da bih se kao Bosanka trebala educirati o ovim stvarima, iako imam 18 godina. Moj najveći dojam do sada je da sam bila okružena ljudima koji dolaze iz različitih sredina i jednostavno sam bila jako inspirirana i na neki način motivirana od strane njih i bilo je jako emocionalno iscrpljujuće svjedočiti određenim stvarima“, kazala je Šarović.    

Učesnici Škole su imali priliku da upoznaju lokalni ambijent Srebrenice, a neki od njih su se pridružili i učesnicima Marša mira na nekoliko kilometara prije nego što su stigli u Potočare. 

Tijekom trajanja Škole, učesnici su bili smješteni u „Kući susreta“- Fondacija KDT i Emmaus, a imali su priliku posjetiti i prostorije „Kuće dobrih tonova“, koja ima za cilj da djeca i mladi u Srebrenici imaju pristup kvalitetnim edukativnim, kulturnim i zabavnim sadržajima. 

Juan Ortiz, učesnik iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD-a) naveo je da je aspekt smještaja u otvorenom prostoru bio vrlo osvježavajući. „Uživao sam u mnogim profesionalnim pojedincima, mislim da sam bio vrlo skroman prema svojim prijateljima kod kuće i svojoj zajednici jer ovo djeluje kao državni, politički studij, bilo je stvarno lijepo upoznati toliko dragih ljudi na istoj razini karijere“, dodao je Ortiz.

Program Škole za mlade Srebrenica završio je snimanjem TV serijala „Perspektiva“ koju su vodili Ada Sokolović i Marčelo, reper, novelist i kolumnist iz Srbije, a koja se bavi problemima mladih u društvu. Ova emisija se emitira već devet godina u regiji, a realizira je produkcijski tim iz Mebius Film.  

Ovogodišnja Škola za mlade Srebrenica je održana uz donatorsku pomoć Nacionalnog fonda za demokratiju (NED), Sigrid Rausing Trust, Rockefeller Brothers Fund i Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.