Umjetnička instalacija „Majčina marama“ nastavila je svoj put svijetom, spajajući žene, zajednice i cijele nacije u kolektivnom činu sjećanja, solidarnosti i otpora zaboravu.
Umjetnička instalacija „Majčina marama“ je nastala kroz partnerstvo Centra za postkonfliktna istraživanja, Memorijalnog centra Srebrenica i udruženja „Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa“. „Majčina marama“ je prvi put predstavljena u Srebrenici 2022. godine, a u prvoj godini prikupljeno je više od 2.500 marama i šalova iz preko 20 zemalja i 50 gradova svijeta.
Obilježavajući 30. godišnjicu od genocida u Srebrenici majčine marame su predstavljene u obliku artivističkih instalacija u Sarajevu i New York-u, dok je kroz partnerstvo sa njemačkom organizacijom Pro Peace i srbijanskom Inicijativnom mladih za ljudska prava, pokrenuta globalna akcija solidarnosti koja je povezala marame i mirovne aktiviste iz Kambodže, Jordana, Ukrajine, Libana, Palestine, Njemačke, Kosova, Srbije, Sjeverna Makedonije i Iraka.
Alexander Mauz, predsjedavajući Izvršnog odbora Pro Peace, kazao je da „Majčina marama“ na simboličan način poziva ljude širom svijeta da podignu šalove i marame kao gest sjećanja, empatije, solidarnosti i nade.
„Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, ovim kolektivnim događajem prisjećamo se rana koje je ostavilo nasilje, ali i snage onih koji neumorno rade za mir i pravdu na Zapadnom Balkanu. Kako se nacionalizam i rat ponovo javljaju, od Ukrajine do Bliskog istoka, poruka je jasna: Mir je krhak, a tišina opasna“, istaknuo je Mauz.
Uz „Majčinu maramu“ i zapaljene svijeće iz Beograda je poslana poruka da ljudi pamte ljude. „Ćutanje je danas bilo izraz našeg pijeteta. Nikome se ne ponovilo“, naveli su u Inicijativi za ljudska prava Srbije.
Svjedoci bola, nade i iscjeljenja
U okviru julskih komemoracija, umjetnička instalacija „Majčina marama“ je postavljena u sarajevskoj Vijećnici kroz partnerstvo Centra za postkonfliktna istraživanja i udruženja „Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa“, sa Gradom Sarajevo i Impunity Watch organizacijom iz Holandije.
Ove godine, kolekciju u Sarajevu su upotpunile i marame visokih zvanica poput prve dame Bosne i Hercegovine, Mirele Bećirović i njenog Kraljevskog Visočanstva Sophie, Vojvotkinje od Edinburgha, a izložbu su posjetile Rosemary DiCarlo, zamjenica generalnog sekretara UN-a za politička i mirovna pitanja i sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koje su svoje marame donirale još 2022. godine za prvu postavku.
Instalacija „Majčina marama“ dio je šireg projekta „Heroine Srebrenice“, kojeg zajednički realiziraju udruženje Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa i Centar za postkonfliktna istraživanja, a čiji je cilj dokumentovanje i isticanje priča žena koje su preživjele genocid u Srebrenici, njihove herojske borbe protiv nekažnjivosti počinitelja i nastojanja da se očuva istina o genocidu.
Nakon postavljanja prve instalacije u Memorijalnom centru Srebrenica 2022. godine, „Majčina marama“ je postala nomadski spomenik i snažan podsjetnik da se borba za istinu i pravdu ne završava samo zvaničnim komemoracijama u julu, već traje dok god postoji sjećanje.
Munira Subašić, predsjednica udruženja „Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa“, kazala je da je cilj „Majčine marame“, kao i projekta „Heroine Srebrenice“ da žene dignu glas i da se Srebrenica i borba Majki nikada ne zaborave.
„Moramo učiti, čovjek bez prošlosti nema budućnosti. Marama simbolizuje tugu, ali i snagu i dostojanstvo žena Srebrenice,“ poručila je Subašić.
Kolektivna molitva za mir i jačanje empatije
Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, naglašava važnost širenja poruke da „Majčina marama nije samo umjetnička instalacija – to je kolektivna molitva za mir i empatiju u svijetu, poziv da budemo bolji jedni prema drugima. Dokle god svijet diže marame, žene Srebrenice nisu same, a njihova istina živi.“
Prije dvije godine, u okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, instalacija i prateća fotografska izložba su postavljene u Istanbulu, u saradnji s općinom Bağcılar i Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA). Ove godine, slična instalacija uz fotografsku izložbu ,,Marame sjećanja”, autora Denisa Ruvića, organizovana je u prostorijama Stalne misije Republike Turske pri Ujedinjenim narodima u New York-u.
Prilikom otvaranja izložbe u New York-u, Kada Hotić, potpredsjednica udruženja „Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa“, je zaključila da povezivanje u boli, pravdi i istini doprinosi sjećanju na srebrenički genocid, ali i gradnji bolje, mirne i pravedne budućnosti.
_______________
Umjetnička instalacija „Majčina marama“ nastala je zahvaljujući finansijskoj podršci Nacionalnog fonda za demokratiju (NED), Rockefeller Brothers fonda i Sigrid Rausing fonda. Ove godine instalacija se dalje razvila uz podršku Pro Peace i regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“.
