— Istraživanja —

Detaljni akademski izvještaji koji ispituju najznačajnija pitanja u regionu i svijetu u oblasti konflikta i postkonfliktnih tranzicija.

Bivši logori kao mjesta sjećanja na raskrižju sudskih procesa, politike i šutnje
Mjesta bivših logora i zatočeničkih centara u Bosni i Hercegovini iz perioda 1992–1995. godine, u kojima su bili zatvarani, mučeni i ubijani civili svih etničkih pripadnosti, danas su često bez ikakvih obilježja sjećanja ili su samo djelimično prepoznata.

|

Više od 30 godina čekanja memorijala za preživjele ratnog seksualnog nasilja
U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji memorijal za preživjele ratnog seksualnog nasilja usprkos važnosti njegovog postojanja – priznanje patnje, hrabrosti i dostojanstva, ali i simbola sjećanja na pretrpljeno zlo.

|

Odavanje počasti civilnim žrtvama rata: Idealno rješenje ili put prema novim podjelama
Jedan od oblika memorijalizacije je podizanje spomenika i spomen-obilježja. Primarna uloga im je informiranje i obrazovanje ljudi o kršenju ljudskih prava.

Mjesta masovnih pogubljenja tokom genocida u Srebrenici: Hiljade zaboravljenih
U svetu u kome istorija često bira šta pamti, a šta potisne u zaborav, postoje mesta koja ne dozvoljavaju tišini da bude tišina.

Spomen obilježja Osmica i Trusina: Čuvanje sjećanja, razvijanje empatije i humanih vrijednosti
Posjeta spomen obilježjima za porodice žrtava i preživjelih ima višestruku važnost, ali najčešće ostaje zatvorena u okvirima pojedinačnih zajednica. Iako je takav način komemoriranja važan, stručnjaci upozoravaju da ne doprinosi suočavanju s prošlošću.

Memorijali u regionu sve više učvršćuju ‘naše’ i ‘njihove istine’
Javna memorijalizacija, koja uključuje podizanje spomenika i spomen obilježja, jedan je od integralnih aspekata tranzicione pravde i suočavanja s prošlošću.

|