Mnogi tvrde da u ovoj državi nema prosperiteta i nade. Dok mladi u potrazi za zaposlenjem odlaze u druge zemlje, postavlja se pitanje ko je odgovoran za sprovođenje promjena potrebnih za prosperitetnu budućnost?
Ovo je priča o jednoj akademiji i dvadeset izuzetnih mladih ljudi širom Bosne i Hercegovine koji su ostavili po strani nametnute društvene podjele u nastojanju da postanu lideri koji će donijeti pozitivne promjene u svojim zajednicama.
Ova priča počinje 1993. godine sa grupom studenata iz Njemačke koji su odlučili da pomognu mladima u Bosni i Hercegovini (BiH) i Hrvatskoj tokom ratnih dejstava koja su trajala od 1992. do 1995. godine. Njihove humanitarne aktivnosti su postigle značajan uticaj i rezultirale uspostavljanjem fondacije Schüler Helfen Leben (SHL), trenutno najveće humanitarne organizacije u Njemačkoj kojom upravljaju mladi. Kako se organizacija nastavila razvijati, realizovani su mnogi kratkoročni i dugoročni projekti usmjereni na mlade i pojavila se nova prilika za osnaživanje omladine i obezbjeđivanje sredstava za promovisanje promjena koje žele vidjeti u svom društvu.
Nakon završetka rata u BiH, jedan od primarnih ciljeva SHL fondacije postalo je uspostavljanje uslova u kojima bi mladi u BiH mogli unaprijediti svoje vještine i pokrenuti pozitivne promjene u svojim lokalnim zajednicama. Ovaj aktivizam daje priliku mladima da postanu aktivni agenti promjena u koje vjeruju, stičući osjećaj autonomije i odgovornosti. Rezultat ove ideje je ono što je danas poznato kao „Akademija za mlade lidere u civilnom društvu”.
SHL Akademija za mlade lidere u civilnom društvu (u daljem tekstu: Akademija) nudi intenzivan edukativni program koji ima za cilj edukaciju 20 mladih ljudi iz cijele BiH koji imaju potencijal da postanu ambasadori promjena. Uz podršku mentora i trenera, ovaj jednogodišnji program naglašava važnost individualnog rasta kroz učenje i primjenu vitalnih liderskih veština.
Dok sjedim unutar SHL kuće u Sarajevu i čekam prvi intervju, okružena sam raznobojnim zidovima, kreativnim slikama i motivirajućim fotografijama. Taj dan sam došla na Akademiju sa ciljem da razgovaram sa nekim od članova i dobijem uvid u cilj i rezultate ovog programa. Imala sam priliku razgovarati sa koordinatorom programa Akademije, Adnanom Pripoljcem koji mi je objasnio da je jedan od osnovnih ciljeva Akademije bio „uvesti određeni skup vrijednosti, vještina i znanja koji bi mogli pomoći transformaciji učenika u lidere”.
Adnan je dodao da se program sastoji iz tri osnovna stuba koja čine kako formalni tako i neformalni obrazovni pristup. Prvi stub – predavanja. Mladi koji su odabrani za ovaj program prisustvuju nizu obrazovnih modula, uključujući predavanja iz oblasti ličnog razvoja, strategija aktivizma, društvenih istraživanja, medijske pismenosti, akademskog pisanja, političkog i ekonomskog razvoja. Drugi stub programa je „Capstone projekat” – projekat u lokalnim zajednicama kojeg svaki učesnik mora realizovati prije nego uspješno završi Akademiju. Konačno, treći stub se zasniva na sticanju radnog iskustva kroz dvomjesečnu praksu. Ova stub ima cilj da kod učesnika razvije osjećaj nezavisnosti time što se praksa obavlja u različitim zajednicama i van ustaljenog rasporeda.
Akademija nije samo priča o tri stuba obrazovanja, nego i o okupljanju 20 mladih širom BiH koji imaju različita religijska uvjerenja, etničku opredjeljenost i političke stavove kako bi se upoznali, stvorili nova prijateljstva i zajedno radili prema istim ciljevima. Edukacijom mladih u BiH i nastojanjem da se poboljša kvalitet angažovanja mladih u društvu, Akademija želi da postavi primjer drugim mladima širom zemlje, vodeći se mišlju da „lider ohrabruje druge u svojoj lokalnoj zajednici da napreduju i postanu aktivniji”.
Jedna od najvažnijih komponenti programa Akademije jesu njeni predavači. Predavači treba da služe kao „uzor učenicima”, kaže Pripoljac. Imajući ovo na umu, razgovarala sam sa Darkom Brkanom, osnivačem nevladine organizacije „Zašto ne”, koja promoviše građanski aktivizam, odgovornost vlade i korištenje digitalnih medija za produbljivanje demokratije u BiH. On je takođe osnivač Dosta! – jednog od najistaknutijih građanskih pokreta za socijalnu pravdu i odgovornost vlade. Darko, koji je započeo karijeru prije samo 11 godina, sada je jedan od najistaknutijih ambasadora za promjene u zemlji. Kao predavač Akademije, predaje modul aktivizma i tehnoloških vještina.
„Da bi se postigli najbolji mogući rezultati kao aktivista, morate predstavljati ulogu lidera. Verujem da bez liderskih veština nije moguće ostvariti odgovarajuće ciljeve kao aktivista i pokretač promjena”, napominje Darko.
Pitala sam Darka šta on smatra da su najveći izazovi sa kojima se suočava bosanskohercegovačka omladina danas, na šta mi je odgovorio: „BiH je prepuna izazova, tako da je teško odrediti gdje da se započne. Ali postoji nada da se ovi problemi mogu riješiti ako odvojimo naše razlike i zajedno se složimo kako bi promijenili politički sastav ove države”.
„Živimo u vremenu koje zahtjeva puno strpljenja i napora i potrebno vam je puno strasti za postizanje sjajnih stvari. Ako pogledate druge zemlje, možete pronaći primjere kako se aktivizam koristio za održive i značajne promjene. Mislim da to ne bi trebalo da bude drugačije u Bosni i Hercegovini. Da, stvari su mnogo komplikovanije i potrebno je mnogo više vremena da se postigne promjena, ali ja lično vjerujem da je promjena moguća, inače ne bih radio ono što radim”, kaže Darko.
Nakon razgovora sa Darkom, znala sam da moja priča ne bi bila potpuna bez da dobijem utiske trenutnih učesnika programa.
Mirha Krivić (23) živi u Tuzli i studira Hemijsko inženjerstvo i tehnologiju. Jedan od njenih ciljeva tokom programa je istražiti kako može koristiti svoje specifične skupove vještina i znanja kako bi doprinjela poboljšanju lokalne zajednice.
Pitala sam Mirhu o njenom Capstone projektu: „Moj projekat zasnovan je na pokušaju da se zadovolje potrebe mladih u maloj zajednici pod nazivom Srebrenik koji pripada Tuzlanskom kantonu. Glavni cilj je stvoriti prostor u kojem mladi mogu da komuniciraju sa drugim mladima i rade zajedno na projektima koji doprinose svojoj zajednici.”
Prije Akademije, Mirha je bila angažovana na različitim projektima omladinskog aktivizma. Ona snažno vjeruje da promjene mogu biti postignute u zajednici ako su „ljudi ujedinjeni, motivirani i daju sve svoje napore”.
Marko Džoić (24) je rođen u Vinkovcima i studira informacione tehnologije na Univerzitetu u Mostaru. Svoje iskustvo na Akademiji je objasnio na slijedeći način: „Glavni razlog zbog koga sam se prijavio na Akademiju jeste zbog neformalnog obrazovanja koje mi je pruženo, što je nešto što nisam dobio kao dio mog srednjoškolskog i univerzitetskog obrazovanja. Drugi razlog zbog kojeg sam se prijavio jeste to da sam želio upoznati nove mlade ljude koji su zainteresovani za iste stvari kao i ja i koji žele promijeniti stvari u njihovoj okolini na bolje.”
Kao i Mirha, Marko takođe ima ambiciozan Capstone projekat tokom kojeg će pokušati da osnuje reprezentativno studentsko tijelo na nivou entiteta Federacije. On smatra da bi takvo reprezentativno tijelo pomoglo u osnaživanju uloge studenata i povećanju njihovog kapaciteta na svojim univerzitetima, a time i „poboljšanju položaja studenata u BiH”.
Kako se moje vrijeme u SHL kući za obuku privodi kraju pomislila sam na mnoge mlade ljude koji odlučuju da napuste ovu zemlju bez da pokušaju da naprave neku promjenu. Gledajući učesnike Akademije nakon predavanja i tokom spremanja za večeru; njihov smijeh naglašava sreću i zabavu dok zajedno dijele ovo divno iskustvo. Usred aktuelnih političkih previranja u BiH, sporog ekonomskog napretka, visoke stope nezaposlenosti i sporog proces pomirenja, ovi mladi ljudi sa optimizmom i motivacijom predstavljaju promjenu statusa quo. Stoga, ova priča pokazuje da postoji nada, ali da bi vidjeli promjenu, moramo biti promjena..
Schüler Helfen Leben je otvorio novi poziv za Akademiju koji možete pronaći ovdje.
Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.
Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva fondacije Robert Bosch i Nacionalnog fonda za demokratiju.
