Mostarska udruga „Rezon“: Platforma za afirmaciju umjetnika

Izvor: Udruga Rezon

Kako bi osnažili umjetničku scenu u Bosni i Hercegovini (BiH), mladi tim od sedam ljudi okupljenih u udrugi „Rezon“ je u proteklih 11 godina kreirao urbanu platformu i omogućio prostor za edukaciju i afirmaciju umjetnika i mladih te veću uključenost žena ali i marginaliziranih grupa u društvo. Ujedno su i službena platforma Street Art Festivala …

Kako bi osnažili umjetničku scenu u Bosni i Hercegovini (BiH), mladi tim od sedam ljudi okupljenih u udrugi „Rezon“ je u proteklih 11 godina kreirao urbanu platformu i omogućio prostor za edukaciju i afirmaciju umjetnika i mladih te veću uključenost žena ali i marginaliziranih grupa u društvo. Ujedno su i službena platforma Street Art Festivala (SAF) Mostar. 

Marina Đapić iz udruge „Rezon“ i jedna od organizatorica SAF Mostar, kazala je da su uz pomoć fondacije The Kvinna till Kvinna iznajmili prostor u Mostaru u kojem rade edukacije i tako nastoje osnažiti mlade. Ovi mladi ljudi su preko radionice Graffiti pokazali želju da uče i stvaraju. Kad su u pitanju muralisti, Đapić je istaknula da u gradu ima par njih koji se još profiliraju a u njihovom timu je Karla Ćosić koja je krenula kao volonterka a sada radi svoje murale. 

Graffiti radionica Udruge Rezon, SAFMO 2022 (Izvor: Udruga Rezon)

Udruga „Rezon“ je uspjela spasiti jednu od skulptura američkog umjetnika Marka Jenkinsa, jedne od najvećih zvijezda ulične umjetnosti. One su bile postavljene na ruševnoj zgradi u Mostaru ali su uklonjene, čime je ponovno u javni fokus vraćena problematika ruševnih zgrada, koja datira od proteklog rata.

Umjetnička instalacija Marka Jenkinsa (Izvor: Udruga Rezon)

Maja Rubinić iz Udruge „Rezon“ i suorganizatorica SAF Mostar, kazala je da je umjetnička skulptura Jenkinsa mogla da nekom fizički zasmeta, ali da je upravo to poanta umjetnikovog rada – da privuče pozornost na stvari koje su nezdrave, nenormalne i nestimulirajuće.

Kritika društvu nekulture

Rubinić je pojasnila da je skulptura korištena kao povod da se istakne umjetnost, ali je ujedno bila i indikator da mi ne vidimo šumu od drveća. „Cijeli njegov rad je bio kritika ignorantskom društvu neznanja i nekulture, nije bilo ni protiv koga upereno kako mi to sami znamo protumačiti iz prizme svojih opterećenja, nego je zaista bio krajnje dobronamjeran i neutralan komentar na nešto što je neposredna stvarnost, nešto što nas okružuje“, istaknula je Rubinić. 

Uklanjanje skulpture Jenkinsa, kako je dodala Đapić, mnogo ih je potreslo zbog načina kako je to urađeno jer smatra da im se neko mogao javiti, odnosno kontaktirati ih. „Jednu smo spasili a za drugu ne znamo gdje je“, ustvrdila je Đapić, istaknuvši da su oni od samog početka i aktivistički pokret.

Saira Gilić, članica tima „Rezon“ i suorganizatorica SAF Mostar, podsjetila je da su s Jenkinsom imali online sastanak i da se njemu svidjela njihova iskrenost u onome što rade zbog čega je i pristao doći u Mostar i raditi s umjetnicima. 

„Ruševine ne bi trebale biti politički, a kamoli nacionalistički alat nego se tiču svih građana“, istakla je Gilić. 

Problematikom ruševina „Rezon“ se bavi kroz projekt Kvinna till Kvinna „Urbana renesansa“, gdje su, kako su istaknuli, radili umjetničke rezidencije na temu ruševina a ujedno se bave i istraživanjem problematike vlasništva jer mnogi od mlađih generacija ne znaju šta je tu bilo prije. 

„Mislimo da nije normalno da grad 27 godina nakon rata i dalje tako izgleda, poput Titove ulice, koja je nekada bila najljepša ulica. Nadam se da ćemo u budućnosti više pažnje skrenuti na to i da ćemo vidjeti neki progres“, ispričala je Đapić.

Umjetnost kao alat za aktiviranje mladih

U „Rezon-u“ ne pričaju o politici, niti o nacionalizmu, nego se sve dešava spontano. 

„Podijeljenost u samoj našoj misiji i viziji ne postoji, okupljamo različite ljude, a definitivno umjetnost može biti alat za aktiviranje mladih o promišljanju i stvaranju umjetničkog razmišljanja, ono ne mora da bude bukvalno interpretirano na zidu ili u obliku instalacije ili nekog performansa“, dodala je Gilić. 

Za građane Mostara općenito kažu da čuvaju umjetničke radove, ali zna im se desiti da navijačke skupine prekreče neke od njihovih radova i kreiraju svoje. Pokušali su da im na to ukažu ali, Đapić ističe, da tu nema puno prostora za komunikaciju. 

„Svjesni smo, što se tiče umjetnosti u javnom prostoru, ti nikad ne znaš što će se tu na kraju desiti, to je nekad i privremeno, ovo je sam socijalni eksperiment da bismo vidjeli kako će to sve funkcionirati“, smatra Đapić.

Razlika između ulične i ostalih umjetnosti, prema Rubinić, je da se prvi put u ovolikoj količini izišlo iz galerija i ulična umjetnost je postala prisutna, uočljiva, koristi se tim sredstvom vidljivosti da više istakne poruke iako se tumači kao gerilska, možda čak i agresivna a za neke i vulgarna.  

SAF Mostar, kako je pojasnila, dao je jedan novi spektar stvari i mali društveni fenomen koji dokazuje kako je moguće privući pozornost i dobiti vidljivost jer „nije bez razloga da toliki umjetnici nas prepoznaju bez da maltene išta traže zauzvrat“.  Smatra da je davanje alata društvu kao pokušaj popravljanja stvarnosti izuzetno važan za svako pa i za ovo naše društvo. 

Mural umjetnika Alexa Senne u ulici Kralja Tomislava, Mostar (Izvor: Udruga Rezon)

Osim s umjetnicima iz svijeta, udruga „Rezon“ surađuje i s drugim festivalima. Ostvarili su suradnju s Janom Danilović koja je organizirala festival „Rekonstrukcija“ u Beogradu, Benjaminom Čengićem koji organizira festival u Sarajevu, a ove godine su se povezali i s grupom umjetnika iz Čačka koji organiziraju DUK festival.

Do kraja godine, tim udruge „Rezon“ planira premijerno prikazati dokumentarni film o tijeku organiziranja SAF Mostar, a razmišljaju i o kreiranju monografije. Uz to, rade na samoosnaživanju i edukaciji tima, izložbama i pripremaju teren za edukacije i street art akademiju za mlade koja će biti u njihovom prostoru, za koji je cilj da postane funkcionalan i jedno lijepo okupljalište koje će moći biti ustupljeno i drugim ljudima da organiziraju svoje aktivnosti. 

Generalno vizija Udruge „Rezon“ jeste da postanu vodeća organizacija za kulturu i umjetnost na nivou Bosne i Hercegovine. 

Emilio Jarak je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Mostara. Trenutno radi kao koordinator za edukaciju pri studentskom zboru. Apsolvent je psihologije sa velikim zanimanjem za psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju. U slobodno vrijeme voli čitati naučne članke o različitim psihologijskim istraživanjima, te gledati dokumentarce.

Vezani članci

Revitalizacija hercegovačkog duhana – sjećanje na tradiciju
Klima i tlo u Hercegovini pogoduju razvoju jedne od najkonzumiranijih biljaka – duhana, takozvanog „žutog zlata“, koje je osiguravalo financijske prihode brojnih hercegovačkih obitelji. Dok se pokušava vratiti prepoznatljivost hercegovačkog duhana, sjećanje na tradiciju je ovjekovječeno otvaranjem Muzeja duhana u Ljubuškom. 
Stvarni Glas Novinarstva
Balkan Diskurs i Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) sa ponosom objavljuju početak novog istraživačkog projekta pod nazivom "Stvarni glas novinarstva". Projekat ima za cilj poboljšanje ukupnog položaja novinara i medijskih aktivista i sprječavanje daljeg pogoršanja i kršenja u oblasti slobode izražavanja u BiH, a implementiraće se u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) BiH i WARM Fondacijom Sarajevo.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu