Arhitektura Jugoslavije – Mjesto gdje se sreću Istok i Zapad
„Na području bivše Jugoslavije (1945-1991) bogatom prirodom i pitomim narodom, sretali su se Istok i Zapad, Sjever i Jug, ispreplitali su se krvavi, burni zapleti, sa periodima prosperiteta“, počinje priču o arhitekturi bivše Jugoslavije Tatjana Neidhardt, arhitektica i kćerka legendarnog arhitekte Juraja Neidhardta.
‘Kuća dobrih tonova’: Mjesto učenja, okupljanja i pozitivnih promjena
Srebreničko udruženje ʻKuća dobrih tonovaʼ već više od decenije ispunjava svoju misiju, vjerujući u ideju da promjene moraju biti suštinske, dugotrajne i održive. Od samog početka rada cilj im je da spoje mlade ljude iz Srebrenice, Bratunca, Potočara, Milića, Konjević polja i Skelana te im pruže različite vještine kroz moderne nastavne metodologije. Iako su rad započeli kao muzički pokret, danas mladi u sklopu udruženja imaju priliku izučavati i druge oblasti.
Reperi Zapadnog Balkana: Aktivizam u muzici nikad neće izumrijeti
Muzika je jedna od stvari koje ne mare za geografske niti bilo koje druge granice. Ljubitelji i poštovaoci iste vrste muzike lako se prepoznaju i povezuju zanemarujući sve ono što ih dijeli.
Njegovanje i baštinjenje sevdalinke, revitalizacija saza
Fondacija Sevdah je udruženje muzičkih radnika, stvaralaca, kojima njegovanje i baštinjenje tradicionalne narodne bosanske pjesme sevdalinke predstavlja osnovu rada, a mladost, volja, znanje i elan su im glavni pokretači i resursi.
Sestre Ditrih – Simbol borbe i mira
Tokom Drugog svjetskog rata u Zenici simbol borbe i mira predstavljale su sestre Ditrih, a koje su mučki ubijene iako su bile mlade djevojke. Ne postoji puno podataka o njihovom djelovanju zbog nedostatka arhivske građe ali i njihovog djelovanja jer je priroda posla bila konspirativna. Priča o sestrama Ditrih smatra se jako važnom, a građani i građanke Zenice ih se mogu sjetiti kada prolaze ulicom u samom centru, koja nosi naziv po njima.
Romski jezik kao čuvar identiteta
Romski jezik i obrazovanje imaju ključnu ulogu u očuvanju romske kulture i identiteta. Međutim, s obzirom da u današnjem obrazovnom sistemu je nedovoljno podržan i integriran, romski jezik se sve manje govori i dolazi gotovo do njegovog nestajanja i u romskim zajednicama, za koje se navodi da su najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini.