Aida Šehović, je Banjalučanka koja se suočila sa realnošću rata u 15. godini kada je njezina porodica emigrirala u Tursku, kasnije Njemačku pa u SAD. Danas, Aidina misija je da se kroz umjetnost sjeća žrtava genocida i edukuje građane širom svijeta o posljedicama rata.
“Rat me je zadesio kao 15-godišnjakinju. Pitanja koja sam tada imala ni danas nisu odgovorena. Šta je uzrok rata, zašto su ljudi koji su živjeli zajedno uzeli oružje u ruke i postali zločinci, ko je krivac svega toga, zašto svijet nije ništa poduzeo?”, kaže Aida Šehović za Balkan Diskurs, ističući kako se kroz umjetnost mogu lakše razraditi neke teške teme, poput rata.
Šehović je u New Yorku završila umjetničku školu na Hunter College, a obilježavanje 11. jula smatra odgovornošću koja počinje 2006. u Sarajevu, pod nazivom “Što te nema”. Riječ je o umjetničkom performansu gdje je Šehović ulijevala kafu u 923 donirana fildžana.
“Ovo je javni spomenik koji raste pred svima. Cilj mu je odati počast žrtvama genocida u Srebrenici koje su brutalno i sistematski ubijene i obilježiti taj dan kroz ujedinjenje svih ljudi. Potrebno je obrazovati ljude koji dosada nisu čuli za genocid i na simboličan način mu se suprotstaviti”, nastavlja Šehović.
Sama ideja ovog ‘putujućeg spomenika’ je, kako ističe Šehović, jako dug proces koji još uvijek traje, no sve je počelo 2004. njenom posjetom BiH, prvi put nakon odlaska iz svoje domovine.
“To je bilo vrijeme kada su prvi posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni, identificirani i pokopani u Potočarima, što je ostavilo velik dojam na mene. Počela sam čitati priče ljudi koji su preživjeli ili izgubili svoje najmilije, a najviše mi se urezala u pamćenje žena koja je rekla da joj muž najviše nedostaje jer nema s kim popiti kafu”, navodi Šehović, naglašavajući kako je kafa u BiH dio kulture i društveni ritual, a fildžan predstavlja ono što čeka svaku osobu.
Genocid je, prema Šehovićevoj, zločin protiv čovječanstva. Zato je bitan dio njenog perforansa sudjelovanje ljudi različitih nacionalnosti, boje kože, vjere. Na taj način se, smatra ona, udružuju protiv mržnje.
“Bosnu i Hercegovinu ljudi gledaju kao državu koja se i danas okreće za prošlošću. Nije okrenula novu stranicu, vodi neki mirni rat, a on se nastavlja na neke druge načine”, kaže Šehović koja smatra kako se ne može ići u budućnost ako se stvari iz prošlosti ne riiješe.
Naziv “Što te nema” je inspiriran pjesmom Jadranke Stojaković, a kako tvrdi Šehović, ne može se prevesti na engleski jezik jer obuhvaća više od jednog pitanja. Spomenik je u BiH izložen u Sarajevu 2006. i Tuzli 2008., a neki od gradova gdje je spomenik izlagan u svijetu su Stockholm, Chicago, Burlington, Toronto, Geneva, New York i drugi.
ŠTO TE NEMA – BOSTON trailer from Aida Šehović on Vimeo.
“Kada sam sipala kafu u fildžane u Sarajevu, žene su mi nudile pomoć. Tada sam shvatila da bi ljudi trebali biti ti koji rade taj proces, što se i dogodilo kasnije u Tuzli”, ističe Šehović koja je tada vidjela moć umjetnosti i snagu udruživanja ljudi.
Posebnost ovog spomenika je da se nastavlja svake godine u drugom gradu donoseći neke promjene sa sobom, a uvijek se nalazi na vidljivom mjestu.
“Umjetnost je jako važna kako bi se ljudima približio neki događaj. Rat se može svakome dogoditi, nitko nije izuzetak, no jako je teško pričati o tome. Zato umjetnost igra važnu ulogu za teme koje se ne mogu olako izreći”, tvrdi Šehović, dodajući kako ljudi postaju bezosjećajni jer su svakodnevno bombardirani negativnim informacijama.
Mladi, a posebice oni koji su preživjeli genocid ili rat, smatra Šehović, imaju zadaću i odgovornost širiti svijest o problemu rata, nacionalizmu i fašizmu.
“Vjerujem u mlade iz BiH jer su se u svijetu pokazali kao uspješni, izgradili su svoje živote iz ničega kao i moja porodica koja je došla u SAD s kferima, no svjesna sam da im političko stanje i sredina ne dozvoljavaju promjenu”, zaključuje Šehović, s porukom kako se mladim ljudima treba dati šansa, ali ako je nema, onda oni trebaju stvoriti svoju šansu.
Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog 2018 takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.Pobjednici takmičenja će biti proglašeni tokom narednih mjeseci.
Pomoć pri realizaciji ovog projekta ljubazno je osigurao fond National Endowment for Democracy (NED) i Robert Bosch Stiftung.
