U Srebrenici ovog ljeta poseban obrazovni program za mlade

Foto: Erin Brown

Memorijalni centar Srebrenica i Centar za postkonfliktna istraživanja od 5. do 13. jula 2022. godine organizuju treću Školu za mlade Srebrenica, na kojoj će učesnici imati priliku da uče o tranzicijskoj pravdi, memorijalizaciji, izgradnji historijskih narativa, ljudskim pravima i prevenciji genocida i masovnih zločina.

Ovogodišnja škola okuplja 50 mladih iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Španije, Njemačke, Francuske, Slovenije, Poljske, Turske, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva, Meksika i Kanade.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, kazao je da je Škola za mlade Srebrenica izuzetno važna jer je sastavni dio godišnje komemoracije genocida u Srebrenici i kao takva je jedinstven obrazovni program za mlade iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta. 

Foto: Nina Kolarzik

Suljagić je također dodao da, od ove godine Škola za mlade Srebrenica, ima i dva nova partnera – i to Fond Memorijala Kantona Sarajevo i Edukativni centar za Holokaust, genocid i međuvjerske odnose Koledža Menhetn.

„Na ovaj način, kroz saradnje s lokalnim i međunarodnim organizacijama, Škola za mlade Srebrenica daje priliku mladima da uče od stručnjaka iz oblasti prevencije genocida i konflikta“, kazao je Suljagić.

Velma Šarić, predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja, kazala je da će ovogodišnja Škola za razliku od prethodne dvije imati pred-program u Sarajevu, tokom kojeg će učesnici posjetiti Tunel spasa te naučiti više o Opsadi Sarajeva, u godini kada obilježavamo 30 godina od početka Opsade. 

Učesnici Škole za mlade Srebrenica će također prisustvovati i Međunarodnoj konferenciji „Heroine Srebrenice“, koja će se održati 10. jula 2022. godine u Memorijalnom centru Srebrenica.  

„Konferencija „Heroine Srebrenice“ je jedinstveni događaj koji će okupiti žene koje su preživjele genocid, ali i aktivistkinje, akademike i predstavnike udruženja žrtava i preživjelih, te organizacije civilnog društva koje rade na očuvanju istine o genocidu kroz perspektive žena“, kazala je Šarić.

Marama donirana za projekt ,,Heroine Srebrenice (foto: arhiva CPI-a)

Mladi različite dobi, s više od 30 svjetskih univerziteta – Univerziteta u Hamburgu, Univerziteta de Lorraine, Tehničkog Univerziteta u Dresdenu, Univerziteta u Ljubljani, Scripps Koledža u Kaliforniji, Kraljevskog koledža u Londonu, Univerziteta u Sussex-u, Univerziteta u Stanfordu, Univerziteta u Bolonji, i mnogih drugih – kroz interaktivni program imat će priliku da uče od stručnjaka, akademika i umjetnika iz različitih oblasti. 

Uz Suljagića i Šarić, ovogodišnji predavači i govornici Škole su i Ahmed Kulanić, direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, Tanya Domi, profesorica na Columbia univerzitetu u New York-u, Dino Abazović, profesor sociologije na Univerzitetu u Sarajevu, Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, Hariz Halilovich, socijalni antropolog i profesor na RMIT Univerzitetu u Australiji, Mehnaz Afridi, profesorica religijskih studija i Paul Lowe, profesor na Univerzitetu umjetnosti u Londonu. 

Pored njih, učesnici škole će imati priliku razgovarati i s predstavnicima lokalnih, regionalnih i međunarodnih organizacija, poput Centra za mlade KVART, Balkanske istraživačke mreže BiH, Inicijative za mlade – Hrvatska, Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Međunarodne komisije za nestale osobe i Međunarodnog rezidualnog mehanizama za krivične sudove. 

Tokom Škole će biti predstavljen i rad Centra za postkonfliktna istraživanja kroz dva dokumentarna filma, „Uspomene 677“ i „Slučajevi zla: Vlasenica.“ Film, fotografija, umjetnost i ostala multimedija koja će biti korištena tokom škole jačaju i potiču kritičko (pre)ispitivanje koje zauzvrat potiče procese suočavanja s prošlošću.

Škola se realizuje uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju (NED), Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, Fonda braće Rockefeller, Sigrid Rausing Fonda, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, OSCE Misije u Bosni i Hercegovini i Koledža Menhetn. 

Vezani članci

Integracija u bh. društvo kroz prizmu dnevnog centra
Dolaskom velikog broja izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu, a zbog složenog uređenja države, često su pojedinci bili ti koji su im ponudili pomoć.
Ahu Serter: Ulaganje u žene, ulaganje u budućnost
Žene su najveći neiskorišteni resurs u svijetu. U Turskoj, manje od devet posto poduzetnika su žene. Jedina turska investiciona platforma koja je fokusirana na žene ‘’Arya’’ želi da ovo promijeni. Balkan Diskurs je razgovarao sa AhuSerter, osnivačicom ženske investicione platform „Arya’’, o njenom radu i planovima za budućnost.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu