Naslijeđe i budućnost genocida u Srebrenici

Klaudia Kuljuh iz organizacije TRIAL International, Agnès Picod, šefica Ureda Visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, te Borislav Buljić iz Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u Bosni i Hercegovini, predstavili su rad svojih organizacija na suočavanju s trajnim naslijeđem genocida u Srebrenici. Nakon panel-diskusije, otvoren je prostor za pitanja publike, a glavno pitanje o kojem se razgovaralo bilo je zašto je važno sjećati se Srebrenice.

Prema riječima panelista, sjećanje na Srebrenicu od ključne je važnosti kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja i prekrajanje historije. Ovaj značaj dodatno je naglašen činjenicom da se oko hiljadu osoba koje su nestale tokom genocida još uvijek vode kao nestale, a njihove porodice imaju pravo da saznaju sudbinu svojih najmilijih. To nije samo njihovo osnovno ljudsko pravo, već i ključni preduslov za bilo koji oblik pomirenja, rečeno je tokom diskusije.

Picod, koja pruža podršku institucijama Bosne i Hercegovine u zaštiti i promociji univerzalnih ljudskih prava, naglasila je da je pristup pravdi od presudne važnosti kako bi ljudska prava bila prioritet i bila zaštićena od strane institucija i društva.

Govoreći u ime Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), organizacije koja pomaže u pronalasku i identifikaciji osoba nestalih tokom ratova na području bivše Jugoslavije, Buljić je istakao da zajednice koje su pretrpjele zločine teško mogu biti otvorene za pomirenje ukoliko ne saznaju šta se dogodilo njihovim najmilijima.

Odgovornost počinilaca ratnih zločina također je od izuzetnog značaja, posebno u okolnostima u kojima veličanje ratnih zločina i ratnih zločinaca, govor mržnje i historijski revizionizam i dalje narušavaju ljudska prava žrtava, naglasio je Buljić.

Kako je objasnila Picod, upravo postojanost ovih pojava čini sjećanje na Srebrenicu i djelovanje usmjereno na njihovo suzbijanje u bosanskohercegovačkom društvu još potrebnijim.

Kao predstavnica TRIAL Internationala, organizacije koja pruža ličnu pravnu pomoć i zalaže se za usklađivanje bosanskog zakona s međunarodnim standardima ljudskih prava, Kuljuh je upitana kako mladi ljudi mogu doprinijeti zaštiti prava žrtava i privođenju počinilaca pravdi.

,,Kritičko razmišljanje  je trenutno nedostatno na Zapadnom Balkanu. Etnonacionalistički političari to iskorištavaju kroz narative o kolektivnoj žrtvi, koji, u nedostatku kritičkog razmišljanja, postaju duboko ukorijenjeni. Kritičko razmišljanje o ovim narativima i postavljanje kritičkih pitanja neophodno je kako bi se razbili ovi izmišljeni ahistorijski narativi“, kazala je Kuljuh.

Ona je pozvala mlade ljude da postave ova pitanja političarima, kao i nastavnicima, rodbini i drugim autoritetima. Mladi ljudi trebaju čitati, upoznati se s činjenicama, ostati otvorenog uma i naučiti kritički razmišljati kako bi doveli u pitanje ove iskrivljene narative.

Ova diskusija ukazuje na širi problem u bosanskohercegovačkom društvu. Građani su i dalje previše podložni iskrivljenim narativima koje stvaraju ili šire etnonacionalistički političari, rečeno je.

Kritičko promišljanje danas je tim važnije zbog rasprostranjenosti negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, koje je dostiglo fazu poznatu kao „trijumfalizam“, u kojoj se pravosnažno osuđeni ratni zločinci veličaju kao heroji.

Olivera Simić, ugledna stručnjakinja za međunarodno pravo i tranzicijsku pravdu, ističe da političari u Srbiji i Republici Srpskoj već godinama „stvaraju politički i društveni prostor u kojem se negatori genocida normalizuju“.

,,To utiče i na mlade u Bosni i Hercegovini, koji su izloženi negiranju genocida kroz medije pod kontrolom vlasti, obrazovni sistem i online prostor. Broj dokumentovanih slučajeva negiranja genocida porastao je sa 234 u periodu 2020–2021. na 693 u periodu 2021–2022, a nakon kratkotrajnog pada tokom 2022–2023, u periodu 2023–2024. povećao se tri puta“, kazala je Simić.

Tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko izmijenio je 2021. Krivični zakon BiH, učinivši negiranje ratnih zločina i genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, krivičnim djelom ako je vjerovatno da će podstaći nasilje ili mržnju. Međutim, ovaj zakon se rijetko primjenjivao od njegovog donošenja.

Budući da negiranje genocida i dalje predstavlja ozbiljan izazov, neophodno je da se mladi naoružaju znanjem i vještinama kritičkog promišljanja kako bi se suprotstavili sve prisutnijem falsifikovanju historije.

Osvrćući se na ključne poruke panel-diskusije, Filip Došljak, učesnik iz Crne Gore, izjavio je da „odgovornost ne podrazumijeva samo procesuiranje počinilaca. Ona uključuje i pronalazak nestalih, podršku preživjelima i njihovim porodicama, kao i suprotstavljanje negiranju i historijskom revizionizmu. Činjenica da se oko 1.000 osoba i dalje vodi kao nestalo više od 30 godina kasnije pokazuje koliko smo još uvijek daleko od istinske pravde i pomirenja.“

Adem Ajdin, učesnik iz Bosne i Hercegovine, smatra da pitanje nestalih osoba predstavlja najhitniji problem u njegovoj zemlji te ističe da Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) ima ključnu ulogu u procesu pomirenja.

Učesnici su se također složili da je kritičko promišljanje od presudnog značaja za prepoznavanje i suzbijanje dezinformacija.

„Kritičko razmišljanje igra ogromnu ulogu u sjećanju na genocid u Srebrenici, jer ljudima omogućava da dobiju nepristrasnu perspektivu“, rekao je Adem.

Melina Mikić-Božanić iz Srbije izrazila je slično mišljenje.

„Važno je da o genocidu učimo kroz vlastita istraživanja i razmišljanja, kako bismo mogli uočiti dezinformacije i objasniti svoj stav onima koji osporavaju genocid“, kazala je Melina.

Prema Filipovim riječima, „sjećanje na genocid u Srebrenici među mladima sprečava da poricanje i revizionizam prevladaju u toj generaciji i sprečava da se ovi zločini ponove u budućnosti.“

„Ali samo sjećanje nije dovoljno. Mora doći s kritičkim razmišljanjem. Umjesto da sve što političari, društveni krugovi ili mediji govore uzimaju zdravo za gotovo, mladi ljudi trebaju tražiti činjenice i postavljati teška pitanja. Kritičko razmišljanje nam omogućava da razumijemo prošlost kroz dokaze umjesto predrasuda, a to je upravo ono što nam je potrebno da bismo zaštitili ljudska prava“, dodaje Filip.

Ovog jula obilježena je 31. godišnjica od genocida u Srebrenici, ali poricanje genocida, nažalost, i dalje izgleda sveprisutno u bh. društvu. Ovaj panel je pokazao da sjećanje na genocid ostaje ključno, ali mora biti povezano s razvojem vještina kritičkog razmišljanja koje vode građane, a posebno mlade ljude, ka činjeničnim historijskim narativima.